Kada se spomene ime Energoinvest, većina građana Bosne i Hercegovine i regiona pomisli na gigantske projekte iz oblasti energetike, izgradnju hidroelektrana, termoelektrana i dalekovoda širom svijeta.
Međutim, malo je poznata činjenica da je ova sarajevska kompanija krajem 1980-ih proizvodila vlastita osobna računala – i to uređaje koji su u to vrijeme bili u rangu, po nečemu čak i ispred američkih konkurenata poput IBM-a, piše BiznisInfo.ba.
Krajem 80-ih godina Energoinvest je lansirao IRIS PC 16, prvo bosanskohercegovačko računalo potpuno razvijen bez stranih licenci i tehnologija. Ovaj model je, prema tadašnjim testovima, bio 60 posto brži u obradi podataka od IBM-ovih računala tog vremena.
Imao je dvostruko veći kapacitet memorije, uz mogućnost dodatnog proširenja za 20 MB. Odlikovao ga je viši stupanj integracije komponenti, što ga je činilo naprednijim i pouzdanijim.
Svoj doprinos proizvodnji dao je i Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, čiji su stručnjaci s inženjerima Energoinvesta razvijali ključne komponente i softverska rješenja.
Iako je cijena IRIS-a bila visoka, on je našao svoje kupce i postao tražen proizvod u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u nekim zemljama izvan nje. Bio je simbol domaće pameti i dokaza da jugoslovenska industrija može da parira svjetskim gigantima u visokoj tehnologiji.
''Genijalni mališa'', kako su ga mediji tada zvali, predstavljao je pionirski korak domaće IT industrije i pokazao vizionarski duh Energoinvesta, koji je još 70-ih godina počeo koristiti digitalnu obradu podataka u svojim projektima.
Energoinvest je osnovan 1951. godine, prvobitno kao Elektroprojekt, a njegov osnivač i prvi direktor bio je Emerik Blum, vizionar koji je imao ideju stvaranja globalne kompanije sposobne da projektira, proizvodi i gradi energetske i industrijske objekte širom svijeta.
Pod njegovim vodstvom Energoinvest je:
Osim energetske infrastrukture, kompanija je sudjelovala u projektima od Afrike i Bliskog istoka, do Azije i Latinske Amerike. Blum je bio poznat po rečenici: ''Ljudi su temelj svega... bez njih ništa ne funkcionira, pa ni kompjuteri'', čime je isticao važnost obrazovanja i kadrova, zbog čega je bio inicijator osnivanja mnogih tehničkih fakulteta i instituta.
Energoinvest je bio simbol moći jugoslovenske industrije, a Sarajevo je u to vrijeme dočekivalo i do 40 stranih delegacija godišnje iz svijeta politike i biznisa.
Blum je čak bio gradonačelnik Sarajeva početkom 80-ih i jedan od ključnih ljudi za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Devedesetih godina, s raspadom Jugoslavije i ratom u BiH, Energoinvest je pretrpio težak udarac. Mnogi pogoni su uništeni ili privatizirani, a kompanija je izgubila veliki dio međunarodnog tržišta.
Međutim, u posljednjih nekoliko godina Energoinvest se vraća na stare staze slave. Kompanija danas ponovno osvaja projekte u oblasti energetike i inženjeringa, učvršćuje prisustvo na regionalnom i svjetskom tržištu i bilježi stabilan rast.
Njeno ime i dalje ima veliki ugled među partnerima širom svijeta, a znanje i tradicija inženjerske izvrsnosti ostaju njena glavna snaga.
Kada je Energoinvest pokrenuo proizvodnju IRIS računala, to je bio presedan za tadašnju industriju u BiH i Jugoslaviji.
U vrijeme kada su računarstvo i IT tehnologija bili ograničeni na nekoliko svjetskih lidera, Energoinvest je pokazao da domaći inženjeri mogu kreirati vlastiti hardver bez stranih licenci, što je imalo ogromnu stratešku vrijednost.
U poređenju s IBM-om, IRIS je nudio:
Iako je proizvodnja trajala relativno kratko zbog političkih i ekonomskih turbulencija krajem 80-ih i početkom 90-ih, IRIS je ostao svijetli primjer domaće inovacije.
Danas, kada Energoinvest ponovno jača i širi svoje poslovanje, priča o IRIS računalu podsjeća na vrijeme kada je Sarajevo bilo centar tehnoloških inovacija u regionu.
Pokazuje da je uz znanje, viziju i hrabrost moguće graditi projekte koji premašuju lokalne okvire i ostavljaju trag na globalnom nivou.
Ako je Energoinvest nekada mogao proizvoditi računala koja su parirali IBM-u, današnji uspon kompanije daje nadu da će se nova poglavlja inovacija ponovo pisati u BiH – možda čak i u oblastima visokih tehnologija, baš kao prije nekoliko desetljeća.
