Kada će BiH urediti Internet

U BiH je sve evidentnija pojava brojnih prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama i među drugim internetskim sadržajima koji skoro da ne podliježu nikakvim zakonskim okvirima i pravilima. Tako se nerijetko internet koristi i za osobne obračune pojedinaca i plasiranje lažnih vijesti o nekome.

A internet se u BiH pokazao i pogodnim uglavnom vladajućim elitama za diskreditaciju njihovih političkih rivala, piše Avaz.

Regulacija sadržaja

Zbog svojevrsnog digitalnog Divljeg zapada i nepostojanja zakona u BiH koji regulira ponašanje na internetu, oni koji prijave takve zloupotrebe uglavnom se pozivaju na Kazneni ili neki drugi zakon. No, ako i budu procesuirani, takvi prijestupnici prođu skoro pa nekažnjeno ili s minornim sankcijama.

Slična je situacija i u zemljama u okruženju, a Vlada Hrvatske ovaj je tjedan najavila skoro donošenje zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Tim će zakonom Hrvatska pokušati stati ukraj govoru mržnje, poticanju na nasilje i širenju lažnih vijesti na internetu. Predviđeno je čak da i komentari na Facebooku budu kontrolirani.

Sve odredbe, koje uključuju oštre sankcije, morat će biti u skladu sa smjernicama vezanim uz tu oblast koje je donijela Europska komisija.

U BiH, osim policiji ili nekom drugom organu, određene sadržaje na internetu građani uglavnom pokušavaju prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH. No, glasnogovornik RAK-a Amela Odobašić u razgovoru za „Avaz“ podsjeća da ta agencija nije nadležna za regulaciju sadržaja koji se plasiraju putem internetskih portala.

Sloboda izražavanja

Ona smatra da će proces donošenja zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu u Hrvatskoj zasigurno pratiti i nadležni u našoj zemlji.

''BiH treba pratiti trendove i pozitivne prakse u zemljama Europske unije kako bi ovo pitanje bilo riješeno na najbolji mogući način. Ali, potrebno je imati na umu da je regulacija interneta osjetljivo pitanje kako s aspekta slobode izražavanja tako i s aspekta provedivosti eventualnog zakonodavnog okvira'', kaže Odobašić.

I Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH dobivala je prijave za zloupotrebu podataka građana na internetu, kazao je za „Avaz“ Petar Kovačević, direktor te agencije. No, i oni su građane upućivali na istražne organe i na odredbe Kaznenog zakona, jer nisu imali ovlasti i nadležnosti za postupanje u tim slučajevima.

Nalog za blokiranje

Odobašić naglašava da RAK, iako nema nadležnost za utvrđivanje zakonitosti sadržaja na internetu, pružaocu internetskih usluga može naložiti da blokira neki sadržaj ako za njega nadležne institucije utvrde da je štetan ili nezakonit.

''A posebno ako se tim sadržajima šire dječja pornografija i slični štetni sadržaji, omogućava nezakonito online kockanje, šire kompjuterski virusi ili opasni programi, nezakonito pribavljaju osobni podaci, ugrožavaju opća sigurnost, javni red i mir, omogućava protupravna upotreba kompjuterskih programa i aplikacija, kao i druge opasnosti po sigurno korištenje interneta'', kaže Odobašić.