Japan blokira kineske telefone

Japan planira blokirati prodaju opreme kompanija Huawei i ZTE državnim tijelima kako bi pojačao obranu od curenja informacija i kibernetičkih napada, pa će se uvrstiti na sve dulju listu zemalja koje više neće kupovati proizvode tih kineskih tehnoloških divova, piše Hina.

Izvori upućeni u situaciju kazali su u petak Reutersu da bi japanska vlada već u ponedjeljak mogla promijeniti interna pravila u tom smjeru.

Vlada u reviziji pravila ne kani izričito navesti imena tih kompanija, ali će uvesti mjere usmjerene na jačanje sigurnosti sustava, kazala su dva izvora Reutersu.

Otpor vlada

Što se, pak, privatnih kompanija tiče, one će same odlučiti što dalje. "Vlada neće kupovati opremu za sustave gdje postoji zabrinutost za sigurnost, no teško je utjecati na nabavke privatnih kompanija", kazao je Reutersu jedan od izvora.

Huawei svoju mrežnu opremu prodaje japanskim privatnim telekomunikacijskim kompanijama NTT Docomo, KDDI i SoftBank.

Huawei, najveći svjetski proizvođač telekomunikacijske opreme, suočen je s otporom vlada niza zemalja zbog straha da bi njegova tehnologija mogla biti korištena za špijunažu.

Američka vlada već dulje vrijeme nagovora svoje saveznike, kao i kompanije za bežične usluge da izbjegavaju opremu Huaweija.

Prodaju opreme te tvrtke dosad su blokirali Australija i Novi Zeland.

U petak je, pak, Andrus Ansip, povjerenik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište, kazao da bi Europska unija trebala biti zabrinuta zbog Huaweija i drugih kineskih tehnoloških kompanija zbog rizika koji predstavljaju za industriju Unije i njezinu sigurnost.

Sklonost krađi

I Velika Britanija je nedavno izrazila zabrinutost zbog Huaweija, a tvrtka je kritizirana i u Njemačkoj te Južnoj Koreji.

Stručnjaci kažu kako su vlasti mnogih država zabrinute zbog rizika od kineske špijunaže, s obzirom na bliske veze između tamošnjih kompanija i države.

Stručnjak za kibernetički kriminal Australskog instituta za strateške politike Tom Uren kazao je nedavno za britanski BBC kako kineska vlada dugo godina pokazuje sklonost krađi informacija.

„Kineska država uključila se u mnoge kiber i druge oblike špijunaže te u krađu intelektualnog vlasništva“, kazao je.

Veze između kineskih kompanija i vlade potaknule su zabrinutost da bi Kina mogla pokušati iskoristiti tvrtke za špijunažu.

Pristisak

Na to, kaže Uren, ukazuju i novi zakoni uvedeni prošle godine koji zahtijevaju od kineskih organizacija da pomognu u radu nacionalnih obavještajnih službi. Ti zakoni omogućuju Kini da prisili ljude i kompanije da pomažu ako im to treba, rekao je Uren.

Huawei je već dulje vrijeme pod pritiskom, a posebice otkako je 1. prosinca u Vancouveru uhićena Meng Wanhzou, financijska direktorica te tvrtke, i čeka odluku o izručenju SAD-u koji optužuje tu kompaniju i za kršenje američkih sankcija Iranu.

Huawei, pak, poručuje da je neovisan i da nikada nije koristio svoju opremu za špijunažu ili sabotiranje komunikacija u zemljama u kojima se koristi.

Osim nekih vlada, i neke velike telekomunikacijske kompanije prestale su kupovati opremu od Huaweija.

Nedavno je britanska BT grupa uklonila svu Huaweijevu opremu iz sustava postojećih 3G i 4G mobilnih operacija, dok je američka kompanija Sprint poručila da više ne kani kupovati opremu od Huaweija i ZTE-a.