Eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovno je otvorila pitanje sigurnosti jedne od najvažnijih infrastruktura modernog svijeta – globalnog interneta. Naime, velik dio svjetskog podatkovnog prometa prolazi upravo kroz pomorske koridore u regiji Perzijskog zaljeva, Omanskog zaljeva i Crvenog mora.
Kartu podmorskih internetskih kablova koja pokazuje koliko je taj prostor ključan za digitalnu povezanost objavio je Oleg Maštruko, kolumnist najpoznatijeg hrvatskog informatičkog magazina Bug te urednik njegova sestrinskog izdanja Mreže.
Na prikazu je vidljivo kako kroz Bliski istok prolazi niz ključnih podmorskih komunikacijskih linija koje povezuju Europu, Aziju i Afriku, čineći regiju jednim od najvažnijih čvorišta globalnog interneta.
Posebno osjetljivo područje nalazi se u Crvenom moru, gdje brojni kablovi prolaze uz obalu Egipta i Saudijske Arabije prema Sueskom kanalu. Upravo tim koridorom prolazi velik dio internetskog prometa između Europe i Azije.
Prema analizi TeleGeography, više od 90 posto kapaciteta internetskog prometa između Europe i Azije prolazi upravo kroz taj prostor. U regiji se nalazi najmanje 17 velikih podmorskih kabelskih sustava, među kojima su sustavi SEA-ME-WE, AAE-1, EIG i IMEWE, koji povezuju Europu s Bliskim istokom, Indijom i jugoistočnom Azijom.
Drugo kritično područje je Hormuški tjesnac, poznat kao ključna ruta za svjetsku trgovinu naftom, ali i važan digitalni koridor koji povezuje zemlje Zaljeva s globalnom mrežom i velikim podatkovnim centrima.
Podmorski optički kablovi prenose više od 95 posto međunarodnog internetskog prometa. Kroz njih prolaze gotovo sve globalne digitalne komunikacije, od internetskog prometa i telefonskih poziva do financijskih transakcija i cloud usluga.
Danas u svijetu postoji više od 400 aktivnih i planiranih kabelskih sustava ukupne dužine veće od 1,7 milijuna kilometara, koji čine okosnicu globalne digitalne infrastrukture.
Najranjiviji dijelovi kablova nalaze se u blizini obale, na takozvanim landing stanicama, gdje kabeli izlaze na kopno i povezuju se s kopnenim mrežama. Upravo su ta mjesta najosjetljivija na pomorske incidente, sabotaže ili ratna djelovanja.
Iako je globalna mreža projektirana s višestrukim sigurnosnim rutama, istodobna oštećenja više kablova u istoj regiji mogu izazvati ozbiljne poremećaje.
Primjerice, u jednom incidentu u Crvenom moru oštećena su četiri velika podmorska kabela, što je uzrokovalo prekid oko 25 posto internetskog prometa između Europe, Azije i Afrike.
U takvim situacijama promet se može preusmjeriti drugim rutama, no posljedice su često sporiji internet, veće kašnjenje u komunikaciji, zagušenje cloud mreža i sporije međunarodne financijske transakcije.
Najveći utjecaj u takvom scenariju osjetile bi zemlje Bliskog istoka, istočne Afrike i južne Azije, dok bi Europa i ostatak svijeta mogli bilježiti sporiji međunarodni promet.
Stručnjaci upozoravaju da sukobi u regiji ne predstavljaju samo sigurnosni i energetski izazov, nego i potencijalni rizik za globalnu digitalnu infrastrukturu.
Podmorski kablovi u Crvenom moru, Omanskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu čine jednu od najvažnijih digitalnih arterija svijeta, a njihova koncentracija u relativno uskom prostoru čini ih osjetljivima na geopolitičke krize.
Upravo zato sve više država i tehnoloških kompanija posljednjih godina ulaže u razvoj alternativnih ruta i dodatnih kabelskih sustava kako bi se smanjila ovisnost o nekoliko ključnih digitalnih „uskih grla“ globalne mreže.
