bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Manji od bakterije

Guinness potvrdio: Najmanji QR kod dolazi iz Beča

TU Wien razvio je najmanji QR kod na svijetu, upisan u Guinnessovu knjigu rekorda, s potencijalom za revoluciju digitalne pohrane

Istraživači s TU Wien u Beču, u suradnji s tehnološkom kompanijom Cerabyte, razvili su najmanji QR kod ikada proizveden, koji je službeno upisan u Guinness World Records.

Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija te čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera. Rekord je potvrđen u prisutnosti svjedoka, dok je neovisnu verifikaciju proveo Univerzitet u Beču. Očitavanje koda obavljeno je u USTEM-u – Centru za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien.

Stabilnost na atomskoj razini

Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za znanost i tehnologiju materijala pri TU Wien pojasnio je kako izrada mikrometarskih struktura danas nije rijetkost, pa je moguće manipulirati i pojedinačnim atomima. Međutim, izazov predstavlja dugoročna stabilnost i čitljivost takvih struktura.

S vremenom se atomi pomiču, praznine popunjavaju, a informacije nestaju. Upravo zato austrijski je tim razvio izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod.

Ključ uspjeha leži u materijalu. Znanstvenici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoučinkovite alate i otporni su na ekstremne uvjete.

QR kod ugraviran je fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, pri čemu svaka „točka“ ima samo 49 nanometara – deset puta manje od valne duljine vidljive svjetlosti. Kod je nevidljiv golim okom, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.

Budućnost digitalne pohrane

U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane podataka.

Prema procjenama istraživača, na površini A4 lista papira moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju za održavanje i mogu trajati stoljećima, pa čak i tisućljećima.

Istraživački tim planira daljnja testiranja novih materijala, povećanje brzine upisa te razvoj industrijske primjene keramičkih memorijskih sustava, čime bi dugoročna pohrana podataka postala praktična i ekološki održiva.

POVEZANO