Društvene mreže sve uspješnije uklanjaju govor mržnje

Borba protiv govora mržnje na internetu može se činiti kao Sizifov posao, no prema podacima iz Europske komisije, stanje i nije tako loše.

Kako su objavili iz EK, Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu koji provode nevladine organizacije i javna tijela, utjecao je na smanjenje nezakonitog govora mržnje, odnosno uklanjanje u prosjeku 70 posto takvog govora koji je prijavljen.

Velike društvene mreže - Facebook, Twitter, YouTube te softverski div Microsoft obvezali su se od svibnja 2016. sprječavati širenje govora mržnje na internetu u Europi provedbom Kodeksa postupanja. Velikom društvu pridružili su se i Instagram i Google+ što će dodatno olakšati prijavu govora mržnje. I dok tvrtke sve češće reagiraju unutar 24 sata od prijave govora mržnje, problem je što korisnici koji su govor prijavili još uvijek ne dobivaju povratne informacije o tome je li taj govor uklonjen, piše Zimo.co.

''Rezultati jasno pokazuju da internetske platforme ozbiljno shvaćaju svoje obveze ispitivanja prijava i uklanjanja nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Potičem IT poduzeća da poboljšaju transparentnost i povratno informiranje korisnika, u skladu sa smjernicama koje smo objavili prošle godine. Važno je uspostaviti i zaštitne mjere kako bi se izbjeglo prekomjerno uklanjanje i zaštitila temeljna prava kao što je sloboda govora'', istaknuo je potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

Od donošenja Kodksa, broj uklonjenih primjera govora mržnje se udvostručio, no još predstoji mnogo posla. Kodeksom postupanja nadopunjuje se zakonodavstvo za suzbijanje rasizma i ksenofobije, kojim se za počinitelje djela nezakonitog govora mržnje, na internetu ili izvan njega, predviđa učinkovit kazneni progon. U prosjeku su jedan od pet slučajeva prijavljenih IT poduzećima nevladine organizacije prijavile i policiji ili državnom odvjetništvu. Policija te slučajeve treba hitno obraditi.

Komisija je tijelima vlasti, civilnom društvu i poduzećima osigurala mrežu za suradnju i razmjenu dobrih praksi te ciljanu financijsku potporu i operativne smjernice. U dvije trećine država članica postoji nacionalna kontaktna točka za prijavu govora mržnje na internetu.

I u Hrvatskoj se ovih dana spominje donošenja zakona kojim bi se krenulo u borbu protiv lažnih vijesti, govora mržnje i druge nepoželjne komunikacije na internetu, piše Zimo.co.

''Internet mora biti siguran, bez nezakonitog govora mržnje te ksenofobnog i rasističkog sadržaja. Potvrđuje se da je Kodeks postupanja vrijedan alat za brzo i učinkovito suzbijanje nezakonitog sadržaja. To pokazuje da se čvrstom suradnjom tehnoloških poduzeća, civilnog društva i kreatora politika mogu postići rezultati i istovremeno sačuvati sloboda govora. Očekujem da će IT poduzeća pokazati jednaku odlučnost u rješavanju drugih važnih pitanja, kao što su borba protiv terorizma ili nepovoljni uvjeti za njihove korisnike'', istaknula je povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová.