Društvene mreže nisu uzrok depresije

Iako je općeprihvaćeno mišljenje kako postoji veza između sve većeg broja depresije kod mladih i njihovog vremena provedenog na društvenim mrežama, čini se da te dvije stvari ipak nisu povezane.

Barem tako govore rezultati istraživanja "Ponašanje na društvenim mrežama i simptomi anksioznosti i depresije" koje je Silje Steinsbekk, profesorica na Odsjeku za psihologiju Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju (NTNU), provela na djeci i mladima u dobi od 10 do 16 godina.

Nema korelacije

Istraživači su pratili 800 djece u Trondheimu tijekom šestogodišnjeg razdoblja ne bi li pronašli korelaciju između korištenja društvenih mreža i razvoja simptoma mentalnih bolesti. Podatke su prikupljali svake druge godine i to im je omogućilo da prate djecu na prijelazu iz djetinjstva u adolescenciju.

Pročitajte još

VIDEO | Život s depresijom: Jozo Kolobarić otvoreno o svojoj dugogodišnjoj borbi

Ishod studije, objavljene u časopisu Computers in Human Behavior bio je isti i za dječake i za djevojčice. Rezultati su bili jednaki bez obzira na to jesu li djeca objavljivala postove i slike putem vlastitih stranica na društvenim mrežama ili su lajkala i komentirala objave drugih. Povećano korištenje društvenih mreža nije dovelo do više simptoma tjeskobe i depresije niti su oni koji su s vremenom razvili više simptoma anksioznosti i depresije promijenili svoje navike na društvenim mrežama.

Oprečni rezultati istraživanja

Posljednjih godina provedena su brojna istraživanja koja su se bavila korelacijom između korištenja društvenih medija od strane djece i mladih i njihovog mentalnog zdravlja. I dok su neka otkrila da uporaba društvenih medija ima negativan učinak, druga su istraživanja uočila da ona čak promiče mentalno zdravlje.

Kanadski istraživači sa Sveučilišta Simona Frasera otkrili su tako da tehnologija pomaže u tretmanu depresije mladih, a Bug je početkom godine pisao o "theta burst stimulaciji mozga" kao brzoj i učinkovitoj metodi liječenja velikog depresivnog poremećaja kod mladih.

Djevojčice i dječaci

Norveški istraživači nadaju se da će rezultati njihovog istraživanja pridonijeti razumijevanju utjecaja društvenih mreža na razvoj mladih ljudi i njihovu sposobnost funkcioniranja u društvu. Tko je posebno ranjiv, tko ima koristi od društvenih mreža i je li bitan način na koji se one, sve su to pitanja koja muče i roditelje i znanstvenike.

Steinsbekk i njezini kolege ranije su otkrili da djevojke koje lajkaju i komentiraju tuđe objave na društvenim mrežama s vremenom razviju lošiju sliku tijela, no to nije bio slučaj s dječacima. Objavljivanje na vlastitim računima na društvenim mrežama nije imalo utjecaja na samopouzdanje, ni dječaka niti djevojčica.

Identifikacija ranjivih

U nadolazećim godinama istraživači namjeravaju ispitati kako različita iskustva na društvenim mrežama, poput internetskog zlostavljanja i objavljivanja golišavih slika, utječu na razvoj i funkcioniranje mladih u društvu.

"Naša studija otkriva da to što Kari ili Knut sve više lajkaju i objavljuju na Instagramu ili Snapchatu ne povećava vjerojatnost da će razviti simptome tjeskobe i depresije. Ali to ne znači da nemaju negativna iskustva na društvenim mrežama, da se ne osjećaju ovisni ili isključeni. Neki mogu biti posebno ranjivi i to su oni koje moramo identificirati,” kaže Steinsbekk koja ističe i neke pozitivne aspekte društvenih mreža.

"Društvene mreže nude mjesto i pripadnost zajednici i olakšavaju kontakt s prijateljima i obitelji. One mogu biti platforma za društvenu podršku i pomoć u zaštiti od usamljenosti za mlade ljude s malo prijatelja", zaključuju norveški istraživači.