Čitatelji koji se informiraju preko facebooka trebaju provjeriti izvor vijesti

Lažne vijesti koje su u bosanskohercegovačkoj javnosti prisutne godinama, od popularizacije društvene mreže facebook, unazad godinu i po šire se sve brže.

Lažne vijesti se šire putem facebooka. Takvi mediji uglavnom nemaju nikakvu vlastitu publiku nego publika dolazi do njih slučajno koristeći tu društvenu mrežu.

Izvršna direktorica Vijeća za tisak u BiH Ljiljana Zurovac savjetuje da čitatelji trebaju izbjegavati medije koji nemaju informacije o sebi, o novinarima i tekstove koji se ne pozivaju na izvore.

''U Vijeću za tisak smo imali žalbe od javnih ličnosti o kojima su objavljeni izmišljeni intervjui. To nisu netočne informacije, nego izmišljene. Netočne se dese pogreškom novinara i to se može ispraviti, ali izmišljene vijesti su iz glave, i to se radi uglavnom zbog povećanja posjećenosti'', rekla je Zurovac.

Pojašnjava da takve vijesti imaju senzacionalističke naslove, nemaju navedene izvore, nemaju potpisa autora. Tvrdi da u BiH takve vijesti nisu nimalo naivne te da izvještavaju o navodnim pripremama terorističkog napada ili slično što izaziva nemir među građanima.

Zurovac je navela da lažne vijesti nisu problem samo BiH, nego i cijelog svijeta.

Osnivač portala Klix.ba Dario Šimić savjetuje da čitatelji koji se informiraju putem društvenih mreža trebaju provjeriti tko je izvor i autor vijesti, da li vijest ima senzacionalistički, nedovršen ili nerealan naslov te čitati dublje od naslova i provjeriti na kojoj se stvarno web adresi nalaze.

''Protiv lažnih vijesti se možemo boriti samo edukacijom javnosti i medijskom pismenošću u osnovnom obrazovanju. Ukoliko čitatelj naiđe na neki medij koji mu nije poznat od ranije trebao bi provjeriti da li medij ima impressum, spisak novinara, naziv izdavača i kontakt informacije. Ono što je također bitno jeste da su se u posljednje vrijeme Vijeće za tisaku u BiH i drugi mainstream mediji uključili u borbu s lažnim vijestima u BiH'', istaknuo je Šimić.

Naglasio je da već ''napredniji čitatelji'' kada naiđu na neku vijest za koju ne mogu vjerovati da je točna, idu na mainstream portale da provjere jesu li je oni objavili kako bi utvrdili njenu istinitost.

Teško je, kaže, procijeniti koliku konkretno štetu portali s lažnim vijestima donose profesionalnim medijima, ali smatra da je najveća šteta to što će čitatelji, ukoliko se ovaj trend nastavi, sve manje vjerovati bilo kojem mediju na internetu, a pogotovo medijima koji svoj sadržaj distrubiraju isključivo na facebooku.

''Sve portale s lažnim vijestima bih podijelio u dvije grupe: jedni, kojima je to 'biznis' i jedini cilj im je zaraditi novac od oglašavanja i drugi, kojima je cilj favorizirati političku stranku koja stoji iza njih. Oni drugu svrhu nemaju. Danas ih u BiH ima na desetine'', dodao je Šimić.

Smatra se da su lažne vijesti u svijetu ekspanziju doživjele u predizbornoj kampanji za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, od kada se o njima u javnosti priča mnogo više.