BiH umjetnom inteligencijom protiv korupcije

U "zarobljenoj državi" s neefikasnim pravosudnim sustavom koji je pod političkim utjecajem, logičnom se čini ideja da se borba protiv korupcije povjeri onima koje je nemoguće podmititi - kompjuterima i umjetnoj inteligenciji.

Glas Amerike imao je uvid u rad jedinog takvog software-a u BiH, onog u vlasništvu Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo.

Šef Ureda Erduan Kafedžić demonstrirao je efikasnost sustava. Informacijski sustav, kaže Kafedžić, ne može razotkriti dužnosnike u trenutku primanju mita, ali će signalizirati sumnjivosti vezane za imovinu. I to je samo jedna od njegovih mnogobrojnih mogućnosti.

„Radi se o jednom moćnom i inovativnom sustavu”, kaže šef Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Američka platforma

Multi-modularni analitički software dobio ime "AnticorrupiKS". Izgrađen je na američkoj platformi koja se u Sjedinjenim Američkim Državama koristi u sigurnosnoj, vojnoj i oblasti javne uprave. Američka platforma je modificirana u skladu s potrebama korištenja u BiH, čije idejno rješenje su izradili stručnjaci iz Ureda.

Antikorupcijski napori u Kantonu Sarajevu već duže vrijeme popraćeni su snažnom podrškom i angažmanom američkog veleposlanstva u Sarajevu i OSCE-a.

Licencu je platila misija OSCE, a u njihovom dokumentu iz ožujka 2019. stoji da će platforma omogućiti "jedinstven pristup i obradu informacija iz baza podataka, automatizaciju procesa, pretraživost po različitim parametrima a što će značajno poboljšati efikasnost antikorupcijskih aktivnosti".

Tako su na jednom mjestu i na jednostavan način dostupne i pretražive brojne informacije o zaposlenima i dužnosnicima u Kantonu Sarajevu, poput novčanih primanja i imovine, zapošljavanja, ali i procesa koji se odvijaju unutar institucija.

„Software automatski prati sve nepravilnosti i signalizira moguće zloupotrebe”, kaže Kafedžić.

Javnosti su trenutno dostupni registri o zaposlenima, imenovanim osobama i imovini, na koje je software priključen a Glas Amerike imao je priliku pogledati i u interni dio sustava. „Gdje je crveno, znači da nešto nije uredu. (…) Samo jednim klikom dobijemo izolirane sve konkurse s nepravilnostima”, objašnjava Kafedžić.

Sustav je prilikom demonstracije detektirao 12 nepravilnosti. Nepostojanje potrebe za novim zapošljavanjem, nepravilnosti u radu povjerenstva neki su od kršenja propisa koje je umjetna inteligencija prepoznala i javila.

Kako sustav radi?

Informacijski sustav AnticorrupiKS trenutno se sastoji od tri modula. U prvom su smještene baze podataka. Osim registra konkursa, tu su i registri o zaposlenima i imenovanim osobama, imovini, diplomama, institucijama…

„Imamo preko 20 registara”, kaže Kafedžić.

Na primjer, kada se pogleda Ministarstvo pravosuđa i uprave Kantona Sarajevo vidi se broj zaposlenih i imenovanih osoba, da je minimalna plaća 850 maraka, a maksimalna 2.835 maraka.

Različite baze podataka međusobno su povezane i dvosmjerno komuniciraju a ključni dio informacionog sustava je registar rizika kojeg je kreirao Ured, kaže Kafedžić.

Tu je mnoštvo rizika razvrstanih po sektorima i oblastima. Na primjer, za državnu službu kreirani su rizici koji se odnose na upravljanje sredstvima, postupanje, javne nabavke, zapošljavanje, odgovornost i sukob interesa.

„Sustav sam, da tako kažem, odlazi u sustav rizika i upozorava nas kada dođe do prekršaja u nekom od ovih procesa. Koji je propis prekršen, koji je rizik narušen, tko je propustio radnju da detektira taj rizik i tako dalje”, kaže Kafedžić.

O otkrivenim zloupotrebama Ured obavještava Tužiteljstvo od kojeg se očekuje da provjeri i na sud proslijedi otkrivene nezakonitosti i zloupotrebe.

Prijave građana

Ured prima i informacije građana koje mogu ukazati na nezakonitosti i korupciju. Do sada ih je pristiglo 587, a samo u prošloj godini zabilježeno je 370 prijava.

Prijave su, kaže Kafedžić, proslijedili kantonalnim inspekcijama, tužiteljstvu, policiji, budžetskoj inspekciji, upravnoj inspekciji i drugim nadležnim službama i institucijama. I taj proces prati se kroz software.

„Znamo koji su zakonski rokovi za postupanje određenih institucija. Sustav nas upozorava da su izašli iz tog roka. Interveniramo, pišemo urgiramo. Dakle, mi smo ovdje nekakav, preventivni, korektivni organ koji ima sve jaču ulogu u tom antikorupcijskom sustavu”, objašnjava šef Ureda.

Algoritmi za analizu imovine

Software trenutno prati 29 344 osoba zaposlenih i imenovanih u Kantonu Sarajevo. Svega nekoliko klikova je potrebno da se dođe do imena osoba koje je sustav detektirao da su u sukobu interesa, a Ured o tome dalje obavještava nadležne institucije.

Problem na koji u ovom polju Ured nailazi je činjenica da na entitetskom nivou ta oblast nije zadovoljavajuće uređena.

„Za državnu službu postoje posljedice, jer se protiv prekršitelja može voditi disciplinski postupak. A za druga imenovanja ne može”, kaže Kafedžić.

Svi oni sada moraju ponovo prijaviti imovinu i prihode, a informacijski sustav bit će u mogućnosti da sam prati uvećanja imovine i prihoda.

„Ured je razvio algoritme koji će pratiti nesrazmjere u rastu imovine svih onih koji podliježu prijavi. (…) I moći ćemo da reagiramo”, kaže Kafedžić.

Stranačke namještaljke

Drugi modul vezan je za praćenje akcijskih mjera i strategija još nije u funkciji, a treći modul, koji će mjeriti otpornost institucija na korupciju i sadržavati indeks političke odgovornosti, uskoro će, kaže Kafedžić, biti dostupan javnosti.

Sukob interesa, javne nabavke, transparentnost, zapošljavanje neki su od kriterija na osnovu kojih će sustav rangirati otpornost institucija na korupciju. Na pitanje koliko trenutno ima visokorizičnih institucija, Kafedžić kaže: „Ima ih, nažalost, jako puno.”

Kroz informacijski sustav pratit će se i kako političke stranke upravljaju institucijama u Kantonu Sarajevo te će one će dobiti i svoj Indeks političke odgovornosti.

„Recimo ako se ja, Erduan Kafedžić, često spominjem u povjerenstvima i jedan dan me razriješe, drugi imenuju, to sistem sam detektira i prepoznaje kao svojevrstan rizik. Zašto se Erduan Kafedžić tako često pojavljuje kao imenovana osoba? Zašto nema nekih drugih ljudi?”, objašnjava prvi čovjek Ureda.

Informacioni sustav AnticorrupiKS nadogradiv je do neslućenih granica, završava demonstraciju Erduan Kafedžić, prvi čovjek Ureda koji posjeduje jedini anti-korupcijski software u BiH.

Iskustva iz svijeta

Upotreba umjetne inteligencije za suzbijanje korupcije već je udomaćena u tehnološki razvijenijim zemljama, ali i onima koje poduzimaju veće antikorupcijske napore i aktivnosti.

Prednosti koje software ima nad ljudima su osim nemogućnosti direktne korupcije i veliki broj operacija i informacija koje analiziraju u kratkom vremenu. Većina softwerskih rješenja temelji se na procjeni i dojavi faktora rizika, baš kao i software AnticorruptiKS.

Jedan od sličnih softvera koristi se i u institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Još prije nekoliko godina softveri i aplikacije označeni su kao ključni alati transparentnosti i dobre vladavine. Pro-demokratske vlade ohrabruju objavljivanje baza podataka koje se tiču potrošnje javnog novca, i javih informacija uopće, a upravo te baze onda postaju izvori za antikorupcijske softvere i aplikacije.

Na nedavno održanoj konferenciji u Sjevernoj Makedoniji, posvećenoj javnim bazama podataka, a na kojoj je prisustvovao i šef sarajevskog Ureda za borbu protiv korupcije, predstavljeni su trendovi i pozitivna iskustva iz brojnih zemalja. Najviše napretka u jugoistočnoj Europi ostvarila je Moldavija koja je objavila 1100 baza javnih podataka.

Zbog mogućnosti koje antikorupcijski softveri pružaju, a koje se ogledaju u otkrivanju i obradi ogromne količine informacija, čini se da će se ključne bitke protiv korupcije u budućnosti, u BiH ali i globalno, dešavati upravo u cyber prostoru, prenosi Glas Amerike.