Alarmantno: 23% djece u HNŽ spremno na susrete s nepoznatim osobama s Interneta

Djeca u BiH već u vrtićkoj dobi previše vremena provode pred ekranima, velik broj njih prvi susret s mobitelima ima u prvim godinama života, a društvene mreže počinju koristiti već u nižim razredima osnovne škole.

Pazite na djecu i mobitele

Prema istraživanju provedenom u HNŽ-u u sklopu projekta "Sigurnost djece na internetu - digitalne navike, odgoj i zaštita", a na temelju čijih su rezultata doc. dr. sc. Ivana Sivrić i viša asistentica na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Maja Pandža Topić izradile rad, učenici otvaraju profile na društvenim mrežama malo prije 10. godine.

"Uzevši u obzir odgovore ispitanih učenika, minimalna dob otvaranja profila na nekoj od društvenih mreža je osam, dok je najviša utvrđena (na skupini učenika 7. razreda) 13 godina", navodi se u spomenutom radu.

Nadalje se navodi kako se pregledom odgovora učenika može zaključiti da postoje dvije izjednačene skupine učenika s obzirom na posjedovanje profila na Facebooku. Odnosno oko 50% učenika ima otvoren profil na Facebooku.

S druge strane, u nešto nižoj je zastupljenosti broj profila na Instagramu – oko 43% ispitanih ima otvoren profil na ovoj društvenoj mreži. Također, oko 10% učenika navelo je da ima barem još jedan profil na drugim mrežama, poput YouTubea.

Pročitajte još

Krize i zbog lajkova: Depresija sve više muči mlade u Mostaru

Među ispitanicima je veći broj dječaka imao otvoren profil na Facebooku, njih 57,7% u odnosu na 42,3% djevojčica.

Na Instagramu je podjednaka zastupljenost profila među učenicima i učenicama – nešto više od 40% učenika obiju skupina u vremenu provedbe istraživanja imalo je otvoren profil na ovoj mreži.

Kada je riječ o sadržaju koji djeca koja su sudjelovala u ovom istraživanju objavljuju na društvenim mrežama, najčešće dijele svoje privatne fotografije, zatim objavljuju različite poveznice i važne životne događaje.

Kada je riječ o privatnim fotografijama, ovu vrstu sadržaja češće objavljuju djevojčice. Alarmantan je podatak koji je naveden u spomenutom radu, a koji ukazuje na to da se gotovo 31% učenika dopisivalo/komuniciralo s nepoznatim osobama na društvenim mrežama, dok je nešto manje od 23% odgovorilo kako bi bilo spremno sastati se uživo s osobom koju su "upoznali" na društvenim mrežama, piše Večerenji list.

Iz navedenog je vidljivo kako djeca nisu svjesna opasnosti koje vrebaju upravo s društvenih mreža.

Predatori vrebaju djecu

Stručnjaci upozoravaju roditelje da obrate pozornost na to što im djeca rade na društvenim mrežama te ističu primjere predatora koji se kriju iza raznih profila. 

"Za primjer uzimam TikTok jer je 99 posto njih koji pokazuju katastrofalan sadržaj. Kad netko prihvati zahtjev za prijateljstvom, djeca su znatiželjna i pregledaju sadržaj. Djevojčice vide nekog zanimljivog dječaka i u startu imaju blagu naklonost vjerovati mu. Dječaci - ista ili gora stvar kada jako simpatična ili atraktivna djevojčica pošalje zahtjev za prijateljstvom. To je klasični phisihing - da privuče i ima ciljanu populaciju. Takve osobe imaju iskustva i znaju što djeca žele. Nikad neće grubo prijeći neku crtu i taj proces izgradnje prijateljstva traje od 4 do 6 mjeseci. One se ne dopisuju samo s jednim dječakom ili djevojčicom, dopisuju se sa stotinama djece. U tom razdoblju bit će vam najbolji prijatelji i vrebati kada ste slabi. Dobili ste lošu ocjenu u školi, roditelj vas je kaznio, oni su tu rame za plakanje. Nakon mjesec-dva djeca se žele vidjeti preko videopoziva, uvijek je izgovor "pukla mi je kamera", "mama usisava sobu", "brat mi skače po glavi" itd. Predatori snime kratak video koji prikažu preko videopoziva pa nakon toga traže fotografije djece. I tu počinju problemi. Predator ima dosta fotografija za slanje, a dijete se mora svlačiti i fotografirati u raznim situacijama. Djeca to rade jako mnogo i jako često", objasnio je nedavno za medije jedan najočitiji primjer prijevare na internetu Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za digitalnu forenziku i čest predavač u školama i na raznim tribinama o cyber-sigurnosti.

Ističe kako im nakon toga dolazi poruka tipa: "Igra je gotova, imaš jedan dan da mi uplatiš 20, 30, 50 KM", u BiH se najčešće traži uplata putem xBona. To je ako se radi o dječacima kao žrtvama, a ako se radi o djevojčicama, onda predator traži nove fotografije obnaženog sadržaja. Ta djeca preživljavaju ogromnu traumu.

Inače, istraživanje o sigurnosti djece na internetu rađeno je u okviru projekta "Sigurnost djece na internetu - digitalne navike, odgoj i zaštita" koji je uradilo Društvo za medijsku kulturu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti.

Sudjelovalo je ukupno 279 učenika (49,1% učenici, 50,9% učenice) iz četiriju osnovnih škola. Učenici su pohađali četvrti (46,2%) i sedmi (53,8%) razred osnovne škole.