Zašto bor kitimo baš na Badnjak
Badnja je večer, kuća miriše na kolače, lampice svijetle sa svih strana, obitelj se okuplja i kiti bor. Zašto baš na Badnjak? Postoji više teorija i mitova.
Jedan od njih kaže da je taj običaj rođen još u srednjem vijeku u Njemačkoj, kada se za Božić bor kitio crvenim jabukama. S vremenom se to proširilo po cijelom Starom kontinentu. Taj je običaj isprva bio rezerviran samo za bogate, no prihvatili su ga ubrzo svi.
Neki ipak tvrde kako je ta tradicija počela puno ranije, još 723. ili 724. godine, kada je kršćanski misionar Bonifacije posjekao jedan od Donarovihhrastova, stablo koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim. Time je Bonifacije zapravo želio potaknuti pogane da odbace svoje religije i prihvate kršćanstvo, piše tportal.
Drugi pak tvrde kako se božićno drvce zapravo razvilo iz rajskog drveta, a potom je ukrašeno plodovima u čast Adama i Eve. U 19. stoljeću plodovi su zamijenjeni svjetlećim predmetima, uvedena je i betlehemska zvijezda na vrh bora, a ispod njega postavljene su jaslice.
U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala ostao je iz poganskih vremena, kada su se smatrala simbolima koji zapravo predstavljaju plodnost bogova prirode i sve je bilo povezano sa zimskim solsticijem, oko 21. prosinca, a taj su dan smatrali ponovnim rođenjem boga Sunca.
Crkva je u međuvremenu zamijenila pogansku proslavu solsticija danom Kristova rođenja 25. prosinca. Domom prvog božićnog drvca mnogi smatraju glavni grad Latvije, Rigu, u kojoj je postavljeno 1510. godine, a otprilike negdje u to vrijeme i Martin Luther King je okitio drvce koje je simboliziralo način na koji noću sjaje zvijezde. Kod Hrvata se kićenje bora pojavilo sredinom 19. stoljeća, kao posljedica njemačkog utjecaja.
Iako se u samim počecima ovog običaja drvce ukrašavalo jabukama, pozlaćenim orasima i slatkišima, to se s godinama mijenjalo. Danas se poprilično izmijenilo značenje kićenja božićnog drvca. Konzumerizam je učinio svoje i većini je jedino važno da imaju što veći i što stiliziraniji bor u svom domu, a pomaknuo se i datum kada ga se kiti.
Ukrašavanje jelke, umjesto na Badnjak, mnogi započnu već početkom prosinca, dok neke od najrazvikanijih svjetskih robnih kuća čine to već polovicom studenog. Katolička pravila ipak kažu svoje - bor bi trebalo kititi na Badnjak te ga držati okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića.
