Tradicionalni doček Božića u Vionici kraj Mostara: Badnjak, pjesma, posipanje pšenicom i post

Katolici diljem svijeta danas obilježavaju Badnji dan u kojem se iščekuje Božić, koji slovi za najradosniji katolički blagdan. Gradovi su ukrašeni za ovaj događaj, kao i brojni obiteljski domovi, ali tradicija izvornih običaja još se čuva samo u pojedinim selima i kulturno-umjetničkim društvima.

Iako će katolici diljem svijeta uglavnom Božić dočekati noćas na tradicionalnoj misi polnoćki, običaji prije odlaska na najsvečaniju misu i oni koji slijede na sam Božić u suvremenom stilu života daleko su od onih koje su prakticirali preci.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je selo Vionica, smješteno između Mostara i Čitluka, i uz pomoć čuvara tradicije iz Kulturno-umjetničkog društva "Sv. Marko", koji su simulirali izvorne božićne običaje, podsjetila na gotovo zaboravljenu tradiciju.

"Čuvamo kulturu i tradiciju našeg kraja, našeg sela broćanskog, općine Brotnjo i ove regije", kaže predsjednik KUD-a Damir Mandarić.  

Ljubica Lukenda jedna je od čuvarica izvorne tradicije u KUD-u "Sv. Marko", ali i nekih običaja koji se s koljena na koljeno prenose u njezinoj obitelji.

- Badnjak i pšenica za dobru godinu -

"Na Badnju večer je stari običaj da najstariji član obitelji i mlađi članovi, troje, unose badnjak. Badnjaci su obično od hrastovine i to se prije ložilo na ognjištu. U zadnje vrijeme, ako nema ognjišta, u šporet se loži i posipa se pšenicom, nazdravlja se vinom“, kaže Ljubica, pričajući o izvornim božićnim običajima u selu Vionica.

Sve vrijeme, kako ističe, pjevaju se božićne pjesme među kojima su neizostavne "Radujte se narodi", "Veselje ti navješćujem", "Betleheme grade slavni". Svaka pjesma, kako ističe, ima svoju priču slavlja rođenja Isusa Krista, ali i svaki običaj ima svoje značenje među kojima je posipanje pšenicom, koje je bilo nekada neizostavno u svim obiteljima koje slave Božić, kao simbol uspješnosti u novoj godini.

"Kod unošenja badnjaka posipaju se pšenicom članovi obitelji koji unose badnjak da bi bila rodna iduća godina“, pojašnjava Ljubica. 

No, za sve to potrebna je molitva i post koji se prakticiraju na Badnji dan.

"Na badnju večer se obično posti, bude nešto posno, uštipci i izlivača“, ističe Ljubica. Uz to se, kako naglašava, sprema i riba, a u današnje vrijeme posna hrana je znatno bogatija, kao i blagdanska trpeza.

No, božićna trpeza oduvijek je bila najbogatija u svim katoličkim domovima, što se njeguje i danas sukladno suvremenom stilu života.

"Na Božić je malo bogatiji ručak, kuha se kalja, to je kupus sa suhim mesom, uštipci se peku, kruh ispod sača, pečenje, sarma“ , priča Ljubica.

Od tradicionalnih jela, kako naglašava, na blagdanskim trpezama još se vjerno čuvaju sarma i pečeno meso, a od kolača tradicionalne šape uz smokve koje se u suvremenim domaćinstvima krase brojnim delicijama.

Prije jela, kako je naglasila, za obiteljskom trpezom, kad se okupi obitelj, pale se svijeće uz molitvu, kao i nakon završenog objeda, uz neizostavne zdravice u duhu veselja i radosti.

- Druženje najvažnije među običajima -

Najvažniji od božićnih običaja svakako je druženje, što se neće nikada iskorijeniti, jer Božić je obiteljski blagdan zbog kojeg ljudi putuju s jednog na drugi kraj svijeta da bi bili sa svojim najmilijima na taj dan, ali i prijateljima i komšijama.

Božić je blagdan radosti, ljubavi i mira među svim ljudima, što se bezbroj puta izrekne u svim vjerskim porukama i među ljudima koji govore o najradosnijem katoličkom blagdanu.

"Još imamo tradiciju u našem selu da se poslije obiteljskog ručka obilaze susjedi, rođaci, počasti se, nazdravi se, zapjeva", kaže Ljubica.  

Ona ističe kako stari običaji nisu u potpunosti izumrli, nego se prenose s koljena na koljemo u skladu sa vremenom, a kulturno-umjetnička društva vjerno čuvaju izvorne običaje i tradiciju predaka s ponosom prenose novim generacijama kako bi sjećanje na korijene otrgnuli zaboravu.