Uskrsni program u Franjevačkom samostanu svetog Ante u Sarajevu

Udruga ''Facultas za prosperitet mladih'' u subotu je upriličila Uskrsni program na području općine Stari Grad u Sarajevu. Uskrsni program je realiziran u sklopu Regionalnog programa lokalne demokracije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji financira Europska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Uskrsna radionica ''Iz bakine škrinje'' održana je u Galeriji Franjevačkog samostana svetog Ante u Sarajevu. U okviru ove manifestacije Sarajlije su imale priliku uživati u izložbi tradicijskih uskrsnih jela, slastica, pisanica, narodnih nošnji, suvenira i rukotvorina te prezentaciji narodnih poslovica, izreka i pjesama povodom uskrsnih blagdana.

Uskrsnu košaru sa tradicijskim uskrsnim jelima posvetio je fra Marinko Pejić, a na manifestaciji ''Iz bakine škrinje'' predstavili su se Turistička zajednica grada Županja, Ženski vokalni ansambl ''Nene'' (Bošnjaci, Slavonija), Udruga ''Bošnjački šlingeraji'' (Bošnjaci), Nositelji ''Ceste zlatne niti'' (Županja, Bošnjaci, Gradište, Štitari), Obiteljsko gospodarstvo ''Divna'' (Trpanj, Pelješac), Udruga za kulturne djelatnosti i promociju ''Libertas'' (Sarajevo), Restoran ''Pod lipom'' (općina Stari Grad, Sarajevo), Udruga organizatora otpora umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo i vokalna solistica Vesna Domorocki (Sarajevo). Voditeljica programa bila je Ivana Krstanović.

''Uskrsni običaji su dio tradicije. Iako neki običaji vuku korjene iz pretkršćanskog razdoblja, primjerice, pisanice su pronađene u starim germanskim, skandinavskim i slavenskim grobovima, oni su danas kršćanski u svojoj interpretaciji. Hrvati su relativno homogeni u svojim uskrsnim tradicijama, ali različitosti između uskrsnih običaja postoje'', kazao je kreativni producent i scenarist Uskrsnog programa dr. sc. Marijo Pejić.

''Nije isto slaviti Uskrs u metropoli i na selu. Mnoge tradicije i običaji su u proteklih 100 godina u velikom dijelu nestali, iako se do danas održavaju u ruralnim područjima. Tri stvari su u pravilu iste: bojanje pisanica, posveta hrane u crkvi i kuhana šunka za uskrsni doručak. Danas je važno da tradiciju i običaje prenesemo na mlađi naraštaj kako ne bi bili zaboravljeni'', rekao je direktor Turističke zajednice grada Županja Mirko Bačić.

Marica Jovanovac, Janja Balić i Marija Vincetić iz organizacije „Ceste zlatne niti“ su istakle da Slavonci vole tradicionalne vrijednosti te da ih se teško odriču, uz nastojanje da sačuvaju pučke napjeve iz Slavonije, tradicionalne uskrsne pjesme, slavonske narodne nošnje i tradicijsko ruho svoga mjesta. Libuška Mastilica iz Obiteljskog gospodarstva ''Divna'' iz Trpnja je kazala da i Dalmacija ima svoju tradiciju slavljenja Uskrsa. Vesna Domorocki, Pavao Zornija i Željko Gudelj su govorili o uskrsnim običajima u Sarajevu i BiH.

Uskrsni koncert, na kojem je nastupila ženska klapa ''Divna'' iz Trpnja, s umjetničkim voditeljem Ivanom Salečićem, upriličen je, nakon svete mise, u Crkvi Sveti Ante u Sarajevu. Na repertoaru koncerta su bile uskrsne i tradicionalne dalmatinske pjesme.

''Najuvjerljiviju identifikaciju s doživljajem glazbene baštine ovoga podneblja ostvarila je dalmatinska klapska pjesma kao živi dokaz tvorbene moći dalmatinskog puka, koja nebrojene vanjske utjecaje uvijek i iznova podređuje duhovnosti vlastitoga hrvatskoga narodnog bića, stvarajući nove, čudesne oblike. A tradicionalne i sakralne oblike klapske pjesme večeras smo predstavili u ovoj prekrasnoj crkvi u Sarajevu'', kazala je Ivana Jelaš, članica ženske klape Divna.

Na koncertu su nastupili i specijalni gosti iz Slavonije – ženski vokalni ansambl ''Nene'' iz Bošnjaka (Slavonija). Voditeljica koncerta bila je Ivana Krstanović, a producent Udruga ''Libertas''.