Strossmayer – biskup, političar i dobročinitelj rođen je na današnji dan

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski rimokatolički biskup, političar i dobročinitelj, rođen je na današnji dan prije 210 godiina, 4. veljače 1815. u Osijeku. Bio je među najznačajnijim i najutjecajnijim Hrvatima 19. stoljeća.

Strossmayer je podrijetlom iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji: njegov se pradjed iz Gornje Austrije nastanio u Osijeku gdje se vjenčao Hrvaticom. Roditelji slavnog biskupa bili su otac Ivan Strossmayer i majka Ana (rođ. Erdeljac).

Strossmayer je studirao teologiju u Pešti, gdje je doktorirao filozofiju. Zaredio se 1838. te uskoro doktorirao i teologiju u Beču, 1849. imenovan je za srijemsko-bosanskog biskupa sa sjedištem u Đakovu, na prijedlog bana Jelačića, i na tom položaju ostat će pet i pol desetljeća. Službovao je pod geslom "Sve za vjeru i domovinu".

U doba neoapsolutizma (1851.-1860.) zbog svojih južnoslavenskih stavova bio je pod stalnim policijskim nadzorom. Od 1860. Strossmayer se aktivno uključuje u politiku kao prvak Narodne stranke, viralni zastupnik u Hrvatskom saboru te veliki župan Virovitičke županije.

Razočaran popuštanjem narodnjaka mađarskim zahtjevima nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe biskup se u ljeto 1873. povlači iz aktivne politike. 

Sa svojim dugogodišnjim štićenikom i prijateljem Franjom Račkim zastupa ideju osnivanja federalne države Južnih Slavena kao protutežu njemačkim, mađarskim i talijanskim pretenzijama.

Tu ideju napušta nakon što su se Srbi u Hrvatskoj priklonili Mađarima te zagovara ideju preuređenja Austro-Ugarske Monarhije uz poštovanje hrvatskih nacionalnih interesa, posebno sjedinjenja hrvatskih zemalja i pravo na uporabu domaćeg jezika.

Na crkvenom planu Strossmayer se zalagao za ekumenizam i pomirenje katolika, protestanata i pravoslavaca. Stipendirao je bosanske franjevce te započeo izgradnju katedrale u Đakovu. Posebno se istaknuo na Vatikanskom koncilu (1869. – 1870.) gdje je održao čuveni govor u kojem je napao doktrinu papine apsolutne nepogrešivosti.

Bio je i mecena na kulturno-prosvjetnom planu financijski pomažući brojne institucije (Matica hrvatska, tiskara u Cetinju, Viša gimnazija u Osijeku, JAZU, galeriju slika u Zagrebu…).

Strossmayer je doživio visoku dob od 90 godina. Umro je u 20. stoljeću, i to 8. svibnja 1905. godine u Đakovu.