Posijte božićnu pšenicu za bolja vremena
Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Simbolizira plodnost i blagostanje u idućoj godini.
Nagovještaj naredne godine
Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije (13.12.) i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća.
Njezini zeleni izdanci predstavljali su oduvijek nadu u buđenje prirode koja će za nekoliko mjeseci odnijeti neplodnu zimu i hladnoću i ponovno donijeti život. Što je pšenica gušća i uspješnija, to je znak da će i sljedeća godina biti uspješnija, a ljetina obilnija.
Kako bi bila što bujnija i narasla visoka, pšenica se zato sije 12 dana prije Božića. Kad dovoljno naraste, kod nas se često povezuje vrpcom, a u sredinu pšenice staviti jabučicu ili svijeću.
Bijeg Svete obitelji
Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Bogorodica Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere.
Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća. Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Mnogi kažu kako je sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži, pa se kaže i "sveta Lucija, mrak ubija".
Tko je bila sv. Lucija?
Sveta Lucija od Sirakuze (284. - 303.) također znana kao i Sveta Lucija je kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti
Sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na Siciliji. Budući da joj je majka bila bolesna, ona se molila svetoj Agati da joj pomogne. Rekla je kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga te je kao zahvalu odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima, unatoč majčinu protivljenju. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka te je završila u tamnici u kojoj su je mučili.
Legenda kaže da je bila hrabra i odvažna, što je posebno razbjesnilo cara Dioklecijana koji joj je rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je njezin Duh Sveti napustiti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala.
Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra zaštitnicom očiju i vida.
Ima više načina sijanja pšenice, ali najsigurniji je onaj klasični, kako slijedi: Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala.
Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom, raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.
Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i omotava hrvatskom trobojnicom. Prema običaju, nakon Božića, pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.
