Bh. pšenica Turskoj valja, a nama ne valja

Mlinsko-pekarska industrija u BiH, koja je apsolutno okrenuta uvozu, znatno utječe na proizvodnju domaćeg žita. Statistike kažu da se u BiH godišnje uvozi oko 200 milijuna maraka vrijednosti merkantilnog žita, a sjemenog u vrijednosti od oko 20 milijuna maraka.

Zbog toga se sjemena strnog žita u BiH proizvede jedva 15 posto od ukupne potrebe.

Za razliku od Slovenije, koja je brdska i alpska zemlja, a kojoj se godišnje pšenicom, ječmom i ražju zasije oko 40.000 hektara, u Federaciji BiH sije se dvostruko manje. Federacije raspolaže sa oko 400.000 hektara oranica, od kojih se polovina uopće ne obrađuje, pojasnio je za 'Dnevni avaz' Senad Kikić, stručni savjetnik za žito u sarajevskom Poljoprivrednom zavodu.

''Od ukupno 200.000 hektara oranica koje se obrađuju, 100.000 hektara otpada na žito. Kukuruz participira sa oko 80.000 hektara, a pšenice i drugih vrsta žita sije se oko 20.000 hektara. Naši mlinari uvoze pšenicu iz Argentine, Ukrajine i Mađarske, i zato se malo žita kod nas sije. Izgovor za to im je da je kvaliteta našeg zrna loša. Mi smo 2013. izvezli 6.000 tona merkantilne pšenice u Tursku. Naša pšenica Turskoj valja, a nama ne valja. To je apsurdno'', smatra Kikić.

U RS-u jesenas je zasijano oko 60.000 hektara strnog žita, što iznosi 80 posto od planirane površine. Priprema sjetve bila je teška zbog velikih padavina tijekom cijele godine. lako je o prinosu rano govoriti, trenutni snježni pokrivač došao je u najbolje vrijeme.

''Zasijano je oko 40.000 hektara pšenice i 20.000 hektara ozimog ječma, tritikalea i raži. Bude li godina sušnija, što žitu više pogoduje, s dovoljno padavina u proljeće može se očekivati dobar prinos ako su ispoštovane dobre mjere tehnologije. To, opet, neće biti dovoljno za podmirivanje našeg tržišta. U najboljim godinama proizvodili smo oko 50 posto potreba žita, a ostatak se uvozio'', rekao je za 'Avaz' Dragan Mandić, šef Odsjeka za strno žito u Poljoprivrednom institutu RS.