Veliki problemi u obrazovnom sustavu u BiH

''Najveći problem obrazovnog sustava u BiH je neusklađenost s potrebama tržišta rada'', rekao je predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara Mirza Lalić te pozvao mjerodavne institucije da na odgovarajući način potiču mlade nakon završetka školovanja.

Lalić je objasnio da u narednom razdoblju treba adekvatnije i što više raditi na usklađivanju tržišta rada s obrazovnim sustavom i također poticati upisivanje deficitarnih zanimanja, a postepeno smanjivati upis suficitarnih.

Javna tribina ''Kvaliteta obrazovanja u BiH'' u Mostaru je organizirana kako bi se potaknulo mlade, posebice studente i srednjoškolce, ali i cjelokupnu akademsku zajednicu, na širu javnu raspravu o kvaliteti obrazovanja u BiH s obzirom da je, kako je istaknuto, obrazovanje temelj i stup svakog društva. 

Na tribini sudjeluje i savjetnica federalne ministrice obrazovanja i znanosti Sanela Kuko koja je naglasila da je ta institucija doista partner studentima, visokoškolskim institucijama i znanstvenicima u razvoju kvalitete visokog obrazovanja i uopće znanstveno-istraživačkog rada.

''Decentraliziranost obrazovnog sustava u BiH je problem s kojim se konkretno susrećemo. Poznato je da u BiH imamo okvirni zakon o visokom obrazovanju, čiji je dio Bolonjska deklaracija, koju je naša zemlja prihvatila i potpisala, a u skladu s tim zakonom na razini županija se ponovno donose zakoni o visokom obrazovanju. To je razlog te česte šarolikosti i neujednačenost i u kvaliteti i u mogućnostima, jer nije svaka županija u istoj mogućnosti da podigne razinu kvalitete i da ulaže u visoko obrazovanje'', kazala je Kuko. 

Pročitajte još

BiH planira daljnje reforme obrazovanja

Što se tiče povezivanja s tržištem rada, Kuko je pozvala gospodarstvenike da se uključe i angažiraju u kontekstu prilagođavanja kurikuluma na visokoškolskim institucijama, kako bi se i oni prilagodili tržištu rada i kako bi po završetku školovanja dobili upotrebljiv kadar u praksi.

Studentica Sveučilišta u Mostaru Ana Tadić, govoreći o kvaliteti obrazovanja u BiH, izrazila je nezadovoljstvo cijenom studiranja, kao i nedostatkom prakse tijekom studiranja.

''Cijena školarine prerasta u nešto što si mogu priuštiti samo dobrostojeći ljudi. Cijene su previsoke. Ja kao student prava također mogu reći da nisam imala dovoljno prakse, tako da izlazimo potpuno nespremni s fakulteta'', kazala je Tadić.