Bauk PISA testiranja: BiH osam godina bez slike o znanju učenika

Završen je još jedan ciklus međunarodnog PISA testiranja funkcionalne pismenosti 15-godišnjaka. Bosna i Hercegovina ni ovaj put nije sudjelovala, a razlog je nedostatak političke volje. Boji li se sustav suočavanja s vlastitim pogreškama ili s funkcionalno pismenim građanima?

Regija provjerava znanje učenika

Sve države regije omogućile su svojim učenicima provjeru funkcionalne pismenosti, a vlastitim obrazovnim sustavima da vide gdje griješe. Svi osim Bosne i Hercegovine. Sudjelovali smo tek jednom - 2018. godine i dobili porazne rezultate.

Za sljedeće sudjelovanje Milorad Dodik, tada kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, stavio je veto na sudjelovanje države u ovom testiranju. Vlast u RS-u dala je suglasnost za sudjelovanje na PISA testiranju, pod uvjetom da rezultati učenika iz RS-a budu izdvojeni.

Namir Ibrahimović, član Centra za obrazovne inicijative Step by Step, smatra da postoje modeli koji bi omogućili izdvajanje rezultata, ali da je problem u nedostatku volje za pronalazak rješenja.

“Postoje takve prakse i u drugim državama. Recimo, Škotska ima izdvojene prakse u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo. Sporno je što ne postoji volja da se učini sve, pa makar to bili izdvojeni rezultati, kako bismo mi dobili podatke o tome kakvo je stanje funkcionalne pismenosti. Kada ne postoje službeni podaci, puno je jednostavnije zamajavati ljude iluzijama kako nešto rade u obrazovanju, kako se obrazovanje mijenja i kako se ulaže u obrazovanje”, kazao je Ibrahimović.

Predlagani različiti modeli

Iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koja je nadležna za provođenje PISA testiranja u Bosni i Hercegovini, još su 2020. naveli da su nakon zahtjeva Vlade RS-a radili na dodatnim modalitetima sudjelovanja države u ovim testiranjima, ali...

“Dogodilo se to da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, iz nama nepoznatih razloga, odluku o provedbi PISA istraživanja stavilo na dnevni red bez da je imalo priliku razmotriti nove prijedloge i saznanja”, naveli su iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Na naša pitanja koji su modaliteti tada ponuđeni te što je u međuvremenu učinjeno, iz Agencije su najavili dostavljanje odgovora u sljedećim danima.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a nisu odgovorili što rade u vezi s ovim pitanjem i stupaju li u komunikaciju s resornim ministarstvima u Federaciji. Iz Federacije kažu:

“Bosna i Hercegovina na razini Predsjedništva Bosne i Hercegovine mora donijeti odluku i prijaviti se na to međunarodno testiranje i tek onda mi možemo sjesti i dogovarati modalitete. Nama je apsolutno svejedno hoćemo li nastupiti kao odvojene obrazovno-administrativne jedinice, hoće li se djeca ispitivati po županijama ili po entitetima. Bitno je da cijela Bosna i Hercegovina sudjeluje na tom testiranju”, kazao je Benjamin Hedžić, savjetnik u Federalnom ministarstvu obrazovanja i znanosti.

Nova prilika tek 2029.

Do novog ciklusa 2029. ostaju pitanja: Je li nam prvo sudjelovanje uspjelo jer je ulaznicu platila Europska unija ili novac uopće nije problem? Hoće li obrazovanje biti prioritet novog saziva Predsjedništva ili sustavu ni ne treba pismen narod? Jer, kako vladati kada taj narod nauči autoritete spustiti s trona?