Unaprijediti obrazovanje na osnovu objektivnih i mjerljivih podataka
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini neophodno je unaprijediti i kvalitativno poboljšati, pokazali su rezultati istraživanja PISA koji su nedavno objavljeni. Svijest o važnosti promjena dijele mnogi sudionici kompleksnog obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini, od nastavnog osoblja i obrazovnih profesionalaca, do učenika, roditelja i široke javnosti. Mjere za unapređenja trebale bi se temeljiti na objektivnim i mjerljivim pokazateljima, kakve nam daju velika međunarodna istraživanja u obrazovanju.
Ovome je bila posvećena dvodnevna radionica koju su u Sarajevu organizirali UNICEF u Bosni i Hercegovini i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje APOSO, uz podršku Ambasade kraljevine Norveške. Namijenjena stručnoj javnosti, ova radionica privukla je veliki broj zainteresiranih iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a među prisutnima su bili predstavnici škola, sveučilišta, prosvjetno-pedagoških zavoda, ministarstava obrazovanja, međunarodnog i nevladinog sektora.
“Cilj nam je potaknuti diskusiju o temama ključnim za unapređenje kvalitete obrazovanja u zemlji na osnovu PISA 2018 rezultata. Živimo u vrijeme kada približno 617 milijuna djece i adolescenata u svijetu ne postiže minimalnu razinu čitalačke i matematičke pismenosti, iako dvije trećine od ovog broja pohađa školu. Ova kriza učenja je veliki globalni izazov spremnosti mladih ljudi za život, rad i građanski aktivizam. Činjenica je da kvalitetno školovanje ima krucijalnu ulogu u razvoju društva”, naglasila je Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja pri UNICEF-u.
Radionicu su vodili obrazovni stručnjaci iz Norveške, Anne-Berit Kavli i Julius K. Bjornsson, te analitičarka PISA rezultata iz APOSO BiH, Žaneta Džumhur. U fokusu su bile teme koje obuhvaćaju razumijevanje i tumačenje rezultata PISA istraživanja u pogledu učeničkih postignuća i šireg konteksta u odvijanju procesa učenja, te vezu između ovog istraživanja i međunarodnih trendova u razvoju kurikuluma. Predavanja su obuhvatila i nastavničke kompetencije i načine ocjenjivanja učenika, a gosti iz Norveške podijelili su svoja iskustva o reformama obrazovanja u nordijskim zemljama.
''Potrebno je razmotriti i kakvo je bazično obrazovanja nastavnika, kao i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje, te kakva je podrška nastavnicima kako bi svoj posao obavljali na najbolji mogući način. Nastavnici su najvažniji za poboljšanje učeničkih postignuća, bez njih se malo što može postići. Također, važno se fokusirati na pitanja ravnopravnosti i jednakosti u pristupu obrazovanju. Podaci pokazuju da su učenici u BiH relativno visoko motivirani za savladavanje zadataka i tu su rezultati viši nego u nordijskim zemljama. To bi trebalo biti polazište za proces poboljšanja“, istaknuo je Julius K. Bjornsson.
Činjenica da se na radionicu prijavio veliki broj sudionika iz cijele države svjedoči o iznimnom zanimanju za pitanja unapređenja podučavanja i učenja, te postojanju i spremnosti širokog fronta sudionika da daju svoj doprinos u tome. Žive diskusije i aktivna razmjena iskustava među sudionicima pokazale su da koraci za unapređenje kvalitete obrazovanja mogu krenuti od svakog pojedinca u školskom sistemu.
''Neovisno od iskustava nastavnika, njihove kompetencije je potrebno kontinuirano nadopunjavati, s obzirom na okruženje koje se neprekidno mijenja. Pojedinačni koraci, sistemska unapređenja, dijalog, te kontinuirano širenje i djeljenje svih pozitivnih praksi i resursa, sigurno će polučiti rezultate“, istaknula je Žaneta Džumhur.
