HNŽ: Predstavljena  'Komunikacijska strategija za srednje stručno obrazovanje'

Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru je predstavilo "Komunikacijsku strategiju za srednje stručno obrazovanje" koja, kako je istaknuto, predstavlja iskorak u izgradnji pozitivnog imidža stručnog obrazovanja kao pokretača pozitivnih promjena u društvu. 

Strategija je izrađena u sklopu projekta "Stručno obrazovanje u BiH", koji implementira Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), i kroz nju su određeni okviri, pravila i metode upravljanja komunikacijom i promocijom srednjeg stručnog obrazovanja. 

Taj dokument, rečeno je na predstavljanju, osnova je za usuglašenu komunikaciju ministarstava, svih obrazovnih institucija, roditelja, učenika i gospodarstva, kao najvažnijih aktera kada je riječ o "dualnom" ili kooperativnom pristupu u obrazovanju. 

Po riječima županijskog ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Rašida Hadžovića, razlozi za izradu Strategije su nedostatak komunikacije između svih aktera u obrazovnom procesu, odnosno u gospodarskim društvima. 

''Dokument su radili direktori srednjih stručnih škola, zajedno s kolegama iz GIZ-a i stručnjacima pedagoških zavoda. Ova županija je prvi koji je ovako nešto napravio i ja se nadam da će ovaj dokument moći da se koristi i u drugim županijama'', kazao je ministar. 

Po njegovim riječima, jedan od ciljeva Strategije povećati je zanimanje učenika i roditelja za upis srednjeg stručnog obrazovanja. 

Govoreći o primjerima iz prakse, Hadžović je naglasio kako nakon završenog srednjeg stručnog obrazovanja djeca automatski imaju zanimanje te su im i veće šanse da dobiju zaposlenje. 

Dodao je kako je već za sutra zakazan tematski roditeljski sastanak, na koji su pozvani svi roditelji učenika završnih razreda osnovne škole, na kojem će se vidjeti koje su to želje i problemi i u kojem pravcu bi trebalo dalje ići. 

Rukovoditeljica GIZ-ovog projekta "Stručno obrazovanje u BiH" Isabel Rapp kazala je kako je komunikacija vrlo često razlog nerazumijevanja ili nesporazuma te da je iz tog razloga izuzetno važno imati strategiju komunikacije koja će regulisati upravo tu oblast. 

''Radi se o dokumentu koji je jako dobar, koji ima elemente međunarodnih strategija i mislim da smo njime rizik za proizvodnju dodatnih nesporazuma sveli na nulu'', ocijenila je Rapp. 

Dodala je kako se dokument mora provesti u djelo, ali da taj zadatak ne može obaviti samo Ministarstvo obrazovanja, već da se u taj proces moraju uključiti i drugi akteri. 

''Mislim da u budućnosti možemo mnogo očekivati kako od Ministarstva, tako i od drugih aktera i s ovim je postavljen kamen temeljac za komunikaciju'',  zaključila je Rapp.