Umjetna inteligencija (AI) sve više ulazi u svakodnevni proces učenja u bečkim školama i učionicama, pokazuje najnovije istraživanje Bečke visoke škole FH Wien Privredne komore Beča. Istraživanje obuhvatilo je gotovo 1.600 učenika i studenata, a rezultati pokazuju da digitalni alati poput ChatGPT-a, Gemini-ja i Claude-a značajno mijenjaju način rada i učenja.
Najviše iskustva s umjetnom inteligencijom imaju studenti FH Wien: 32 posto njih koristi AI svakodnevno, dok 44 posto studenata to čini dva do tri puta tjedno. Učenici srednjih škola nešto su manje aktivni: 23 posto svakodnevno koristi AI, a 32 posto nekoliko puta tjedno. Glavni razlog korištenja AI je štednja vremena, što je istaknulo 41 posto studenata i 39 posto učenika. AI se koristi i za generiranje sadržaja, njegovu optimizaciju i poboljšanje, dok mali broj ispitanika vjeruje da AI može dati bolji rezultat od njih samih.
Studenti najčešće koriste AI za uređivanje i optimizaciju tekstova, dok ga učenici više koriste kao asistenta za učenje – za sažimanje, prevođenje ili generiranje ideja. Neki ispitanici izražavaju zabrinutost da prečesto oslanjanje na AI može smanjiti vlastite mentalne sposobnosti i kritičko razmišljanje.
Više od polovine mladih korisnika ocijenilo je svoje vještine u radu s AI kao napredne ili stručne. Više od polovice studenata smatra se naprednim korisnicima, dok je kod učenika taj postotak nešto ispod 50 posto. Polaznici obrazovne institucije WIFI Wien, pak, samo oko 15 posto smatra da ima napredne kompetencije, dok trećina vidi AI kao potpuno novo područje.
U eksperimentima u kojima su timovi rješavali složene zadatke sa i bez AI, pokazalo se da uspjeh više ovisi o dobroj organizaciji i suradnji nego o samoj upotrebi umjetne inteligencije. Ipak, AI može pomoći u generiranju kreativnih ideja i inovacija.
Više od polovice nastavnika u školama i na FH Wien redovno koristi AI u pripremi nastave, najčešće ChatGPT. Ipak, nastavnici ističu nesigurnost prilikom ocjenjivanja radova izrađenih uz pomoć AI-a, zabrinutost zbog zaštite privatnosti, kao i ograničen pristup potrebnoj tehničkoj opremi poput računala, softvera i stabilne internetske veze.
Barbara Kluger-Schieder, direktorica obrazovnog menadžmenta bečke Privredne komore, naglašava: ''Iako AI donosi nove mogućnosti, ljudski faktor – kritičko razmišljanje, etička svijest i suradnja – ostaje ključan.''
Istraživači preporučuju sedam ključnih koraka koje bi obrazovne ustanove trebale poduzeti kako bi umjetnu inteligenciju koristile na siguran, učinkovit i pravno usklađen način: jačanje tehničke infrastrukture, pojašnjenje pravnih okvira, praktičnu edukaciju nastavnika, razvoj kritičke medijske pismenosti, unapređenje didaktike, jačanje timskog rada i dijeljenje najboljih praksi.
