Tjedan znanosti i umjetnosti na Sveučilištu u Mostaru zaključen je dodjelom priznanja "Počasni profesor" Boži Biškupiću, čime je zaokružen petodnevni program posvećen znanosti, istraživačkom radu i umjetničkom stvaralaštvu.
Tijekom Tjedna održan je niz znanstvenih skupova, radionica, panela i događanja, uz poseban naglasak na povezivanje akademske zajednice s društvom te približavanje znanstvenog rada široj javnosti.
Program je započeo međunarodnim znanstvenim simpozijem "Znanost, znanstvena komunikacija i časopisi", koji je okupio stručnjake iz zemlje i inozemstva te otvorio pitanja vidljivosti znanstvenog rada, otvorene znanosti i uloge znanstvene komunikacije u suvremenom društvu.
Sedmi Međunarodni znanstveni simpozij održan je u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišne nakladničke kuće PRESSUM, uz potporu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, kao i u suorganizaciji s više sveučilišta iz Republike Hrvatske.
Pomoćnik rektora za osiguranje kvalitete i nakladništvo te predsjednik organizacijskog odbora simpozija Josip Šimić istaknuo je razvoj platforme PRESSUM i pratećih baza i repozitorija kao ključnih elemenata znanstvene infrastrukture.
Naveo je kako je uspostavljena baza PAUK s indeksiranim časopisima i zbornicima, repozitorij ocjenskih radova VIDRA te kako je u pripremi repozitorij istraživačkih podataka, uz paralelan razvoj baze e-knjiga i bibliografije Sveučilišta s oko 800 profila autora i više od 6000 bibliografskih jedinica.
Pomoćnik ministrice civilnih poslova za zdravstvo Jurica Arapović naglasio je važnost znanstvene komunikacije, istaknuvši kako je ona neizbježan dio znanstvenog djelovanja te kako način objavljivanja i dijeljenja rezultata istraživanja odražava standarde i vrijednosti znanstvene zajednice.
Simpozij i Tjedan znanosti i umjetnosti otvorio je prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru Marko Odak, koji je naglasio važnost približavanja znanosti široj javnosti te najavio niz aktivnosti usmjerenih na razvoj istraživačkih kompetencija i podršku znanstveno-istraživačkom radu.
Posebna pozornost tijekom programa posvećena je doktorandima, kojih na Sveučilištu ima više od 550 kroz 11 aktivnih doktorskih programa. U tom kontekstu održan je alumni panel "Što znači biti doktorand u 21. stoljeću – i što dolazi poslije?" na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, gdje su sudionici iz akademskog, javnog i privatnog sektora raspravljali o izazovima i mogućnostima doktorskog obrazovanja.
Anđela Milas istaknula je važnost razmjene iskustava i povezivanja unutar akademske zajednice, dok je Luka Bosnić naglasio kako panel mladim istraživačima pruža uvid u stvarne izazove i konkretne smjernice za daljnji razvoj.
Program je dodatno obogaćen interaktivnim sadržajem "Znanost uz kavu", koji je omogućio dijalog između doktoranada, mentora i alumnija, kao i poster-sekcijom s prikazom aktualnih i nedavno obranjenih doktorskih tema.
U sklopu Tjedna održane su i aktivnosti popularizacije znanosti i umjetnosti otvorene za učenike i širu javnost, uključujući radionice, laboratorijske posjete i dane otvorenih vrata.
Dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Mladen Kustura istaknuo je kako takve aktivnosti omogućuju učenicima upoznavanje studijskih programa i motiviraju ih za nastavak obrazovanja. Sličnu poruku uputio je i dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. dr. art. Svetislav Cvetković, naglasivši važnost neposrednog susreta s umjetnošću kroz posjete i upoznavanje sa studentskim radovima.
U okviru programa održani su i Dani nutricionizma na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu, gdje su stručnjaci, dijetetičari i nutricionisti kroz predavanja i radionice otvorili niz važnih tema iz struke. Prodekanica za međunarodnu suradnju Marija Banožić istaknula je važnost otvaranja fakulteta prema srednjoškolcima i upoznavanja s mogućnostima studiranja.
Završnica Tjedna obilježena je dodjelom priznanja "Počasni profesor" Boži Biškupiću na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, uz prisustvo Uprave Sveučilišta. Biškupić je tom prigodom izrazio zahvalnost na priznanju, istaknuvši kako ga doživljava kao potvrdu dugogodišnje suradnje i poticaj za daljnje djelovanje u povezivanju umjetnosti i znanosti.
Tijekom karijere Biškupić je obnašao niz važnih javnih dužnosti, uključujući funkciju ministra kulture Republike Hrvatske u tri mandata, a istaknuo se realizacijom brojnih kulturnih projekata i razvojem muzejske infrastrukture.
Za Sveučilište u Mostaru posebno je značajan njegov doprinos razvoju Muzeja moderne umjetnosti, kojem je donirao vrijedne zbirke i aktivno sudjelovao u njegovu razvoju. Dodjelom priznanja istaknuta je njegova dugogodišnja posvećenost razvoju kulture i umjetnosti te povezanost s akademskom zajednicom.