Gotovo svaki četvrti učenik ima neki oblik tjelesnog deformiteta - rezultati su to opsežnog istraživanja provedenog među 7.218 učenika u 25 osnovnih škola u Gradu Mostaru tijekom sistematskih pregleda u školskoj 2023./24. godinu.
Prema službenim podacima, 1.790 učenika, što je čak 24,8 posto evidentirano je s određenim tjelesnim deformitetima.
Najčešći problem predstavlja skolioza, dijagnosticirana kod 1.075 učenika, odnosno 14,89 posto ispitanih. Slijedi kifoza koja pogađa 344 učenika (4,77 posto), dok su ravna leđa (0,08 posto) i lordoza (0,01 posto) iznimno rijetke pojave.
Deformiteti grudnog koša zabilježeni su rjeđe, ali nisu zanemarivi – udubljene grudi prisutne su kod 220 učenika (3,05 posto), a ispupčene grudi kod 21 učenika (0,29 posto).
Analiza prema spolu pokazuje razlike u učestalosti deformiteta. Djevojčice češće imaju skoliozu – 17,74 posto u odnosu na 12,07 posto kod dječaka. S druge strane, deformiteti grudnog koša češći su kod dječaka (4,64 posto) nego kod djevojčica (2,03 posto).
Stručnjaci naglašavaju da kod djevojčica razvoj grudi otežava pravovremeno dijagnosticiranje ovih poremećaja u višim razredima.
Sveukupno gledajući, 75,2 posto učenika nema deformitete. Međutim, 19,8 posto ima jedan deformitet kičmenog stuba, 3,3 posto deformitet grudnog koša, dok 1,6 posto učenika bilježi istodobno dva, a 0,1 posto čak tri deformiteta.
Rezultati po školama pokazuju značajne razlike.
Najbolje rezultate bilježi OŠ Ivana Gundulića, gdje 86,5 posto učenika nema deformitete, a tek manji broj djece ima udubljene grudi, kifozu ili skoliozu. S druge strane, Četvrta osnovna škola stoji najlošije – 46,2 posto učenika ima neki deformitet, od čega 30,6 posto skoliozu.
Visoke postotke deformiteta bilježe i OŠ Mustafe Ejubovića – Šejh Jujo (29,3%), OŠ Zalik (27%), OŠ Petra Bakule (27,2%) i OŠ Antuna Branka Šimića (24,2%).
Manje izraženi problemi zabilježeni su u školama poput OŠ Kruševo (84,9% učenika bez deformiteta), OŠ Marina Držića (82,9%) i OŠ Ilići (83,7%).
Najpovoljnije stanje bilježi se u prvom razredu, gdje deformitete ima oko 15% učenika. To znači da velika većina djece u najranijoj dobi polazi školu bez većih problema u držanju.
Kako učenici odrastaju, postotci variraju, no posebno naglo rastu u višim razredima. Već u četvrtom razredu udio djece s deformitetima skače na 27%, a pravi skok događa se u šestom razredu, kada se gotovo 38% učenika suočava s nekim oblikom deformiteta.
Najgore stanje zabilježeno je u osmom razredu, gdje više od 41% učenika ima deformitet. To znači da gotovo svako drugo dijete završnog razreda osnovne škole u Mostaru pokazuje znakove posturalnih poremećaja, a najčešći među njima je skolioza.
Podaci pokazuju da se deformiteti kod djevojčica posebno povećavaju s dobi. U prvom razredu deformitete ima 14,56 posto učenica, a u osmom razredu čak 41,46 posto.
Najčešći deformitet je skolioza (17,74 posto), čija se učestalost kreće od 8,83 posto u prvom razredu do 30,38 posto u osmom.
Kifoza zahvaća 4,17 posto učenica, a posebno raste u šestom i osmom razredu. Kod 1,31 posto djevojčica zabilježena su dva deformiteta, dok slučajevi s tri deformiteta nisu evidentirani.
Kod dječaka se situacija također pogoršava s dobi. Skolioza je najčešći deformitet i pogađa 12,07 posto učenika. U prvom razredu prisutna je kod 3,11 posto dječaka, a u šestom raste na zabrinjavajućih 19,72 posto.
Kifoza pogađa 5,36 posto dječaka, s najvećom zastupljenošću u četvrtom (8,84 posto) i osmom razredu (8,41 posto).
Udubljene grudi bilježe se kod 4,17 posto dječaka, dok su ostali deformiteti, poput lordoze ili ravnih leđa, vrlo rijetki.
Istraživanje jasno pokazuje da se skolioza izdvaja kao najčešći deformitet među mostarskim osnovcima, a broj djece s posturalnim poremećajima značajno raste u višim razredima.
Dok pojedine škole imaju više od 80 posto djece bez deformiteta, u nekim ustanovama gotovo svako drugo dijete suočava se s ovim problemom.
Uzorak ispitivanja u ovom istraživanju činilo je 7218 učenika i 3597 učenica osnovnih škola sa područja Grada Mostara, odnosno 25 osnovnih škola koje su sudjelovale u redovnom sistematskom pregledu u toku 2023./24. godine.
Podsjetimo, na prošloj sjednici Gradskog vijeća, vijećnici nisu htjeli raspravljati na ovu temu, ali će se ona odredbom poslovnika ipak naći na idućoj sjednici Gradskog vijeća.
Podaci korišteni u tekstu su sadržani u knjizi "Uhranjenost i posturalni status učenika osnovnih škola u gradu Mostaru", koja je rezultat opsežnog istraživanja provedenog u suradnji između Odjela za društvene djelatnosti Gradske uprave Mostar, Doma zdravlja Stari grad Mostar i Doma zdravlja Mostar. Podaci su prikupljeni tijekom redovnih sistematskih pregleda učenika. Autori knjige su prof. dr. Ekrem Čolakhodžić, doc. dr. Mustafa Džafić, mr. sc. Nedžad Vuk i dr. med. Marin Puljić.
