Nova školska godina u HNŽ-u: Što će djeca s teškoćama?

Dok su roditeljima školaraca u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) oko početka nove školske godine upitnici nad glavama, u još većoj strepnji nalaze se roditelji djece s teškoćama u razvoju.

S obzirom da se ne zna hoće li, i pod kojim uvjetima, učenici u HNŽ-u sjesti u školske klupe, ako nastava ipak ponovno bude na daljinu, roditelji školaraca s teškoćama od nadležnih institucija očekuju pomoć.

Traže se rješenja

''Tražimo da nam se dodijele asistenti koji će biti kući s djecom i raditi, jer u ovim nekim situacijama poput da dva roditelja rade ili da imate dva školarca, jednostavno nemate vremena da obavite sve'', rekao je za Novu BH Igor Ledić iz udruge Down sindrom Mostar.

U slučaju da taj uvjet ne bude moguće zadovoljiti, Ledić kaže kako je potrebno pronaći neko drugo rješenje, poput toga da se roditelju ponudi rad na pola radnog vremena uz iznos pune plaće.

Pročitajte još

Roditelji u HNŽ-u potpisuju peticiju: Vratimo djecu u školske klupe!

Podsjećamo, Vlada HNŽ-a prošle godine je u kolovozu donijela odluku za angažman asistenata u nastavi, dok je u siječnju ove godine odobrila novčana sredstva za njih.

Angažirano je 58 asistenata, a kako je ranije potvrđeno za Bljesak.info, došlo je po povećanja broja asistenata, za razliku od ranije školske godine. No u HNŽ-u, za razliku od ostalih županija, nije pojašnjeni modeli i prijedlozi za početak nastave.

Peticija za povratak

Županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Rašid Hadžović istaknuo je ranije za Bljesak.info kako je opredijeljen za povratak djece u školske klupe, ali da će o tome biti riječ tek sredinom kolovoza. Roditelji u međuvremenu potpisuju peticiju 'Vratimo djecu u škole za školsku godinu 2020./2021.', koju će predati županijskim i lokalnim vlastima.

''Ne umanjujući trud većine prosvjetnih djelatnika u odvijanju nastave na daljinu proteklih mjeseci, mi, roditelji, najbolje smo upoznati s teškoćama i zakinutosti u obrazovanju naše djece. Naraštaji učenika uskraćeni su u normalnom osobnom razvoju, prijenosu znanja i kvaliteti nastave, te smatramo da se postojeće stanje ne smije odobravati i produžavati'', navodi se u opisu peticije.

Logopedinja Ivana Šimić-Šantić kazala je ranije za Bljesak.info kako zbog utjecaja tehnologije na djecu već duže vrijeme svjedoči porastu djece s poremećajima socijalne komunikacije, neadekvatno razvijenim socijalnim vještinama te smatra da će se trend kako stvari stoje samo nastaviti, ali da se neće odraziti na sve jednako.

Ispaštanje djece

''Iako je riječ o generacijama djece koja odrastaju uz moderne tehnologije one zasigurno ne mogu zamijeniti živu riječ, zorni primjer, socijalni kontakt, sve ono što dijete dobiva u normalnom okruženju. Ne smijemo zaboraviti niti djecu s razvojnim teškoćama koja najviše ispaštaju zbog ovakvog vida nastave. Onima kojima je savladavanje gradiva išlo otežano na ovaj način je još teže'', rekla je Šimić-Šantić.

Pročitajte još

Djecu tjerali od ekrana, a sada ih tjeraju na ekrane

Inače, prema smjernicama rada s djecom s teškoćama u razvoju tijekom pandemije, koje je UNICEF izdao, nužno je osobama s teškoćama osigurati pristup obrazovnoj platformi.

''Pružiti podršku dionicima u području obrazovanja kako bi se osiguralo da su platforme za učenje na daljinu sigurne i pristupačne djeci s teškoćama u razvoju, da su nastavnici educirani da pruže podršku djeci s teškoćama u razvoju kroz rad na daljinu, te da svi programi posebnog obrazovanja budu obuhvaćeni mjerama kojima se osigurava kontinuitet obrazovanja'', stoji u dokumentu.

Dodatna isključenost

Dodaju da je potrebno pružiti podršku i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju, između ostalog djece s razvojnim i/ili intelektualnim teškoćama, u bavljenju specifičnim pitanjima njege i obrazovanja djece kod kuće, te pružiti podršku njihovom mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj dobrobiti.

Djevojčice i dječaci s teškoćama u razvoju, ističu, mogu biti izloženi riziku od isključenosti iz obrazovanja ako programi za učenje na daljinu nisu pristupačni ili ako ne posjeduju asistivne uređaje koji im omogućavaju sudjelovanje i koji su prilagođeni njihovim potrebama u učenju. Takva pomagala uključuju glasovne kalkulatore, alate za uvećanje teksta, alternativne tipkovnice i audio knjige.

''Inkluzija osoba s invaliditetom u pružanje odgovora na COVID-19 treba biti osmišljena i planirana. Ako se izričito ne uključe u planiranje od samog početka, između ostalog u planiranje proračuna i dodjelu resursa, postoji rizik da osobe s invaliditetom, i pored toga što se suočavaju s povećanim rizikom, budu isključene iz mjera za prevenciju i odgovor'', navodi se u UNICEF-ovom dokumentu.

Učenici s teškoćama u razvoju godinama su bivali zaboravljeni u obrazovanju u HNŽ-u. Roditelji su sami plaćali asistente u nastavi, sve dok to Županija nije preuzela na sebe, a i dalje su djeci s teškoćama ponuđena samo tri zanimanja u srednjim školama.