Musa: Bez jezika bi narod bio 'prazan'

U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH u utorak je, povodom Dana hrvatskog jezika, upriličena tribina na kojoj je istaknuto kako za Hrvate u BiH posebno značenje ima očuvanje hrvatskog jezika te njegovo prenošenje budućim naraštajima.

Jezik star kao i narod

Mjesec hrvatskoga jezika je kulturna manifestacija koja se održava od 21. veljače (Međunarodni dan materinskoga jezika) do 17. ožujka (dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967.), na poticaj Instituta za hrvatski jezik. Cilj je istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, narječja i bogate jezične baštine.

''Hrvatski narodni jezik star je kao i hrvatski narod, a hrvatski književni jezik počinje onda kada počinje hrvatska književnost. Naš jezik raste u kontinuitetu, više od tisuću godina, a jedna od osobitosti jezika je što je stasao u doba srednjeg vijeka te je bez prekida rastao do danas'', izjavio je akademik Šimun Musa, koji je danas imao izlaganje na temu hrvatskog jezika u BiH i njegovim osobnostima.

Musa naglašava kako je jezik identitet naroda.

''Jezik je temeljno obilježje naroda, a bez jezika bi narod bio 'prazan'. Hrvatski jezik je u vrijeme Protureformacije, ali i prije toga, ušao na europsku scenu kao bitan te je kao takav ostao do danas'', ističe akademik Musa.

Tri narječja i oko 23 dijalekta

U moderno vrijeme, tj. vrijeme Interneta, ni hrvatski jezik ni ostali svjetski jezici nisu ''imuni'' na sve češći prodor stranih riječi, posebno anglizama.

''UNESCO smatra da u ovoj posvemašnjoj globalizaciji, kada rapidno nestaju 'mali jezici', da bi trebalo iznaći neki model kako bi se to zaustavilo. Jezik utječe puno više na društvo nego to mislimo, ali i društvena zajednica utječe na jezik. Obitelj, školovanje, čitanje prije svega, potiču razvoj kulture i jezika'', kazao je.

''Hrvatski narod i književnici pisali su na sva tri narječja, a i danas postoji književnost na sva tri narječja. Piše se i na kajkavskom i čakavskom, ali se ipak najviše piše na štokavskom narječju'', pojašnjava akademik Musa.

Deklaracija

Predsjednik HAZU u BiH akademik Mladen Bevanda se osvrnuo na važnost usvajanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

''Usvajanje ovog dokumenta je iznimno važan dan iz hrvatske nacionalne povijesti. Kao takva, Deklaracija je presudan dokument u razvoju i očuvanju hrvatskog jezika. Ovaj događaj svojim razmjerima, intenzitetom i značenjem podigao je buru i uznemirenost te doveo do antihrvatske kampanje'', podsjeća akademik Bevanda dodavši kako su velikodostojnici koji su potpisali tu deklaraciju tražili ravnopravnost hrvatskog jezika i njegovo odmicanje od izmišljenog konstrukta ''srpskohrvatskog jezika''.

Akademik Bevanda se u svom izlaganju posebno dotakao rada povjesničara Stjepana Krasića, dominikanca koji je život posvetio proučavanju dokumenata u Rimskim i Vatikanskim arhivima, i koji je došao do važnih otkrića o povijesti hrvatskog jezika.

Majka ostalih slavenskih jezika

''Krasić je otkrio da je hrvatski jezik imao status međunarodnog jezika u 16. i 17. stoljeću, a Crkva ga je izabrala kao najpogodniji za komunikaciju sa svim Slavenima. Papa Klement VIII je, tražio koji će se slavenski jezik odabrati kao najpogodniji za komunikaciju, a u nekoliko odgovora od isusovaca diljem Europe, posebno Slovačke i Španjolske, istaknuto je da bi to trebao biti hrvatski jezik (Lingua Croatica) jer 'mnogo se govori u krajevima pod Turcima, govore ga učeni ljudi, majka je ostalih slavenskih jezika, njegov izgovor je najljepši, najbliži je staroslavenskom uzoru i ima najbogatiju kulturnu prošlost''', ističe akademik Bevanda.

Predsjednik HAZU-a u BiH kazao je kako ova institucija naročitu predanost daje na promicanje i očuvanje hrvatskog jezika u BiH.

''Hrvatski jezik je stožerna nacionalna vrijednost, temeljna oznaka hrvatskog identiteta, hrvatska prepoznatljivost, čuvar je naše memorije i jamac opstojnosti, integrirajući faktor koji povezuje sve Hrvate'', zaključio je Bevanda.