Kako podučavati o ratu bez prešućivanja: Nastavnici povijesti posjetili logore

Skupina nastavnika iz nekoliko bosanskohercegovačkih gradova posjetila je, u sklopu edukacije o tome kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini, logore u nekadašnjoj osnovnoj školi, dvorani Partizan i Luci u Brčkom, gdje su imali priliku upoznati se sa sudski utvrđenim činjenicama o događanjima na tim mjestima te razgovarati o iskustvima bivših logoraša, ali i naučiti kako koristiti multimedijsku bazu za podučavanje budućih generacija.

Gotovo 30 nastavnika koji pohađaju prvi u nizu treninga "Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini", u organizaciji Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Memorijalnog centra Srebrenica i Udruge Zaboravljena djeca rata, posjetili su nekadašnje logore "Partizan" i "Luka" u Brčkom. Posjet su organizirali Senad Osmanović, šef Odjela za obrazovanje Vlade Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine i bivši logoraš iz "Luke", te Amir Didić.

Osmanović je ispred logora, gdje se danas nalazi Četvrta osnovna škola u Brčkom, i objekata "Partizan" ispričao kako su na tim mjestima tijekom 1992. godine premlaćivani i ubijani njihovi sugrađani, iako je riječ o strogom središtu grada i objektima nedaleko od policijske postaje.

"Nitko nije reagirao", rekao je nastavnicima Osmanović, dodajući kako se, nažalost, i danas traga za brojnim nestalima s područja Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

Krećući se prema bivšem logoru "Luka" u Brčkom, nastavnici su razgovarali s Didićem, koji je ondje bio zatočen sa svega 23 godine i teško mučen.

"Znači mi svaka posjeta, svim logorašima, da se širi istina", rekao je Didić.

Posjet logorima ostavlja snažan dojam

Dok su promatrali fotografije stradanja i nestalih na prostoru nekadašnjeg logora "Luka", nastavnici iz Tuzle, Bihaća, Sarajeva, Cazina, Bijeljine, Travnika i drugih gradova komentirali su kako je nezamislivo da je netko mogao počiniti takve zločine te da sam posjet tom mjestu ostavlja snažan dojam na njih.

"Puno sam obišla različitih logora, ali moram priznati da je ovo emotivno djelovalo na mene", rekla je nastavnica Amila Kunosić iz Osnovne škole Centar Tuzla.

Prema Bazi sudski utvrđenih činjenica, koja je kreirana uz potporu Fonda glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za izgradnju mira (PBF) kroz projekt "Izgradnja dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost", od 3. svibnja 1992. godine nadalje, Srbi su u općini Brčko zatočivali uglavnom bošnjačke i hrvatske civile na 14 lokacija – među ostalim u zgradi Stanice javne sigurnosti (SJB) Brčko, autobusnom poduzeću "Laser", sportskoj dvorani "Partizan", restoranu "Vestfalija", nogometnom stadionu, osnovnoj školi u Lončarima, trgovinama poljoprivredne zadruge "Pelagićevo", džamiji u Kolobarama, hotelu "Posavina", bolnici u Brčkom, vatrogasnom domu, garnizonu JNA te logoru "Luka".

Haška vijeća utvrdila su da je u razdoblju od 8. svibnja do 6. lipnja 1992. godine u logoru "Luka" strijeljan i ubijen velik broj ljudi, a zatočenici su, uz to, ispitivani i zlostavljani. Ubijeni su pokapani u masovne grobnice ili su njihova tijela bacana u rijeku Savu.

O ovim, ali i drugim činjenicama, polaznici treninga razgovarali su sa stručnjacima za tranzicijsku pravdu i novinarima BIRN-a BiH, koji su pripremili videosadržaje za uporabu u nastavi te iz svih presuda izdvojili zaključke vijeća o događajima u ratu. Materijali su prilagođeni svim uzrastima i besplatno dostupni za izvođenje nastave, dok su o metodici i izvođenju samih sati razgovarali s profesoricom povijesti Melisom Forić Plasto, autoricom Priručnika za podučavanje o ratu. Poseban segment treninga bio je posvećen genocidu, o čemu je s nastavnicima razgovarao Muamer Džananović, koautor Priručnika Srebrenica – od opsade do genocida.

Najveća bojazan svih nastavnika bila je kako se izdignuti iznad osobnih iskustava i ostati profesionalan tijekom nastave kada govore o najosjetljivijim temama te kako o njima na ispravan način razgovarati s učenicima, u čemu im je na raspolaganju bila stručnjakinja za traumu Azra Frlj.

Fokus na seksualno nasilje

Trećega dana treninga poseban fokus bit će na seksualnom nasilju, odnosno kategoriji djece rođene zbog rata, pri čemu će nastavnicima na radionici pomoći članovi Udruge Zaboravljena djeca rata.

"Trening je odličan. U velikoj mjeri koristit ću radionice koje ste nam pokazali i moći ćemo ih primijeniti u radu s učenicima. Puno je bolje nego klasični način nastave", rekla je Amila Kunosić.

Nedžad Kapidžić, nastavnik iz srednje škole u Travniku, kazao je kako se i nastavnici moraju prilagođavati novim generacijama te da su im ovakvi treninzi korisni za pripremu i stjecanje novih znanja.

"Da se nitko ne uvrijedi, a da se govori o istini i onome što je sudski presuđeno, a što nije moje mišljenje ili mišljenje kolega, nego činjenice", rekao je Kapidžić, istaknuvši kako su nastavnici obvezni educirati se i prilagoditi generacijama koje nisu bile rođene u vrijeme ratnih događanja te uglavnom imaju saznanja isključivo iz obiteljskog okruženja.

Trening, koji će se nakon Brčkog održati i u Zenici i Mostaru, namijenjen je nastavnicima povijesti srednjih škola te je usmjeren na praktičnu uporabu Baze sudski utvrđenih činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini i priručnika "Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini".

"Cilj treninga je osnažiti nastavnike kako bi koristili činjenične, provjerene i multiperspektivne pristupe u izučavanju suvremene povijesti te razvijali kod učenika kritičko mišljenje i empatiju prema svim žrtvama", rekao je Mirza Halilčević, projektni menadžer BIRN-a BiH.