''Instant znanje'' velik problem bh. školovanja
Skraćene verzije školskih lektira, lekcije, te odgovori na pitanja na testovima i kontrolnim radovima učenicima su uveliko dostupni na internetu i mnogi na taj način površno svladavaju gradivo, dok profesori ukazuju na problem takvog instant znanja i poduzimaju razne mjere da učenike vrate na put knjige.
Ipak, sociolozi ukazuju i da se nastava mora prilagoditi modernom dobu, te prijeći jednim dijelom na video-klipove.
Na brojnim sitovima učenicima su dostupne prepričane lektire koje profesori traže da pročitaju, poput "Ane Karenjine", "Nečiste krvi", "Seoba" i mnogih drugih. Za ove lektire potrebno je i do 15 dana da ih pročitaju, dok kada je u pitanju prepričana online verzija, dovoljno je 15 minuta. Na tim siteovima lektire su prepričane od uvoda pa sve do raspleta i zapleta, s popisom glavnih likova i svega ostalog što je učeniku potrebno, odnosno što ga profesor može pitati tijekom ispitivanja.
Jedna učenica iz Banja Luke kaže da iako voli da čita, u školi ima dosta obujnih lekcija iz drugih predmeta pa je teško sve naučiti kako treba, pišu Nezavisne novine.
"Neke lektire imaju stotine stranica pa sam tako jednu našla u skraćenoj verziji na internetu. Ne odobravam to, ali je nekad parola snađi se", kaže ona.
Direktori škola kažu da se trude da ovaj problem brzog, ili takozvanog instant znanja, riješe i da to nije lokalni, već globalni problem.
Duško Ðurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija, kaže da je evidentno da učenici traže način kako bi lakše došli do znanja.
"Činjenica je da su moderna tehnologija i tehnološki procesi doveli do toga da je znanje postalo dostupno i da je prerađeno na dimenziju nužnosti, tako da je to problem protiv kojeg se definitivno treba boriti jer se tako gubi sistematika znanja", istaknuo je Đurić za "Nezavisne".
Dodao je da profesori učenike koji zloupotrebljavaju internet tako sankcioniraju ako utvrde da se događa povreda učeničkih obveza.
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Banja Luka, naglasio je da djeca na internetu najčešće traže i koriste skraćene verzije lektira, iako profesori inzistiraju na tome da ih pročitaju, a ne da prepisuju.
"Profesori lako prepoznaju je li neki učenik zaista pročitao lektiru ili je samo pročitao skraćenu verziju na internetu. Ipak, internet se može korisno primijeniti u nastavi, ali njegovoj zloupotrebi kako bi prepisivali pokušavamo stati ukraj, poput oduzimanja telefona na kojem koriste internet i opomenom", ističe Bajić.
Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da su imali učenike koji su se koristili skraćenim verzijama lektira, putem filmova ili na neki drugi način, ali da su ovaj problem regulirali.
"Djeci smo, nakon nekoliko razgovora na sastanku Aktiva direktora, skrenuli pozornost primjenjuje se sasvim drugačiji način ispitivanja, tako da se zna je li lektira pročitana", rekao je Vasiljević.
Mišo Pešić, direktor Gimnazije "Jovan Dučić" u Trebinju, kaže da učenici na primjer nemaju ništa od toga što će pročitati kratku verziju lektire kada će na satu profesor, ako dobro radi svoj posao i traži znanje, procijeniti na osnovu detalja je li učenik zaista čitao ili nije.
Ivan Šijaković, sociolog, smatra da se moramo pomiriti sa situacijom da se potpuno izmijenio trend obrazovanja, odnosno promijenili su se prioriteti i sustav vrijednosti, te da je sve manje učenika koji čitaju trend koji se ne može ispraviti.
"Stvar je samo da nastavnici, profesori i kreatori školskog sustava nastavu prilagode deci i da se manje zahtjeva od njih, nego što je to bio slučaj ranije. Mladi su stalno na društvenim mrežama i mogu reagirati samo na ono što je lajk i dislajk i neke kratke poruke", stav je Šijakovića.
Dodao je da je budućnost u tome da profesori skrate lekcije ili da polako počnu koristiti video-klipove kako bi učenici to mogli da slušaju na mobilnom telefonu dok putuju na nastavu.
"Prosto era 21. stoljeća donosi potpuno nešto drugo i oni ako žele da se upoznaju s nečim ili nekim književnim djelima, imat će aplikacije za to u kojima će sve to biti sadržano. Jer oni danas za vrlo kratko vrijeme moraju zapamtiti mnogo stvari, a stalno im nad glavom 'visi' to da se uklope u digitalno doba", pojasnio je Šijaković.
Rekao je da je "došlo vrijeme da se oprostimo od narativnog života i kulture i da prihvatimo tu kratku kulturu sad i odmah".
