Hrvatski mediji opet prozivaju mostarsko Sveučilište zbog ljestvice

Sveučilište u Mostaru pohvalilo se ovih dana, kako kažu, svojim povijesnim rangiranjem na svjetskoj ljestvici sveučilišta. Riječ je o, u akademskim krugovima malo znanoj World’s Universities with Real Impact (WURI) ljestvici, na kojoj je mostarsko sveučilište za 2023. u ukupnom poretku pozicionirano između visokog 101. i 200. mjesta, piše Telegram.hr.

Osim toga, zauzeli su poziciju između 51. i 100. mjesta u, za ovakve ljestvice, neuobičajenoj kategoriji ''Krizni menadžment'', a nalaze se i na 32. mjestu u kategoriji ''Četvrta industrijska revolucija''.

Telegram je nedavno izvještavao o certifikatu koji je sveučilišna uprava tamošnjeg rektora Zorana Tomića kupila na internetu za nekoliko stotina dolara pa se time hvalila u javnosti, a sada je kako pišu riječ o dosta neobičnom rangiranju.

Velik uspjeh iz COVID krize

Nakon što su u ožujku, kako piše Telegram, preko interneta kupili certifikat prema kojem su proglašeni ''sveučilištem godine'' za 2022. godinu, a rektor Tomić ''rektorom godine'', iz Mostara su se u petak pohvalili novim međunarodnim uspjehom. Na spomenutoj ljestvici WURI u ukupnom su poretku – koji ocjenjuje inovativnost – pozicionirani između 101. i 200. mjesta. To je, kažu iz Mostara, ''povijesni uspjeh Sveučilišta na ranking ljestvicama i potvrda napora koji su uloženi u razvoj i vidljivost Sveučilišta ne samo u europskom obrazovnom prostoru nego i svjetskom''.

Osim toga, zauzeli su i poziciju između 51. i 100. mjesta u kategoriji ''Krizni menadžement''. Navode kako se ova kategorija odnosi na ''upravljanje kriznim situacijama usred klimatskih promjena, pandemije COVID-19 i drugih globalnih i lokalnih kriza u aktualnom vremenu''.

Ključne stavke koje su dovele do uspjeha u ovoj kategoriji, ističu, odnose se na činjenicu da su uspostavili Sveučilišni krizni stožer, organizirali platformu za učenje na daljinu, promovirali Plan kriznog komuniciranja i pružili podršku u održavanju nastave u školama.

Usporedba temeljem dojma

Kako, prateći visoko obrazovanje, novinarka i autorica teksta koja inače prati školovanje, a i njezine kolege nikad nisu čuli za spomenutu ljestvicu čiji je logo, inače, ukrašen s pet zlatnih zvjezdica, javili su se Mariji Brajdić Vuković, sociologinji znanosti i stručnjakinji za metodologiju društvenih istraživanja. Informirala se o WURI ljestvici i njenoj metodologiji; njen generalni zaključak je da je sve u ovoj priči dosta neobično.

Pročitajte još

Besplatno: Mostarsko Sveučilište na još jednoj ljestvici

Ističe kako je kod svih ljestvica koje rangiraju sveučilišta bitno da postoji racionala kako se i zašto se nešto mjeri. Važno je, dodaje, i da postoji što veći broj standardiziranih mjera za evaluaciju, po mogućnosti iz zajedničkog izvora, navodi Brajdić Vuković, kao što su WoS i Scopus (op.a. riječ je o relevantnim bazama podataka koje prikupljaju podatke o odjeku, odnosno o referencama i citiranosti znanstvenika te drugim akademskim parametrima).

Pritom se, objašnjava sugovornica Telegrama, ''teži da bude što manje opisnih procjenjujućih kriterija'' gdje je riječ zapravo o usporedbi koju je teško raditi temeljem dojma. Usporedbu, dodaje, treba raditi temeljem objektivnih, za sve istih, pokazatelja. Ljestvica, čijim se rangiranjem pohvalilo Sveučilište u Mostaru, objašnjava Brajdić Vuković, nema niti jedan usporedan standardizirani pokazatelj.

Prijavljeni se međusobno ocjenjuju

''Ovdje je sve stvar subjektivne dojmovne procjene evaluatora koji svi dolaze iz učilišta koja su se sama prijavila na ranking'', kaže.

''Znači, međusobno se evaluiraju oni koji su se prijavili što je na neki način sukob interesa jer mogu podevaluirati stvari u kojima su sami jaki'', precizira.

Cijela priča s navedenom ljestvicom je, kaže, dosta upitna s aspekta izostanka bilo kakvih standardiziranih mjera, kao i načina na koji se radi evaluacija. Evaluacija za ovu ljestvicu odvija se temeljem tri kriterija – inovativnosti, provedivosti i utjecaja. ''Inače se mjeri u vrlo jasnim input-output mjerilima, međutim ovo je potpuno arbitrarno, da ti kao evaluator misliš da je nešto inovativno'', kaže.

Sve je arbitrarno

Brajdić Vuković ukazuje i kako su područja ocjene za ovu ljestvicu neuobičajena. Ta su područja, redom; industrijska primjena, poduzetnički duh, etičke vrijednosti, studentska mobilnost i otvorenost, krizni menadžment i četvrta industrijska revolucija. Primjerice, poznata ljestvica Times Higher Education ocjenjuje područja: poučavanje, istraživanje, citiranost, međunarodna izvedba i prihod od industrije.

Za svako od ovih područja na Timesovoj ljestvici navedeni su pažljivo odabrani indikatori izvedbe. U slučaju ljestvice kojom se hvali Sveučilište u Mostaru, s druge strane, sve je ostavljeno arbitrarnoj procjeni evaluatora, koji dolaze iz kruga (samo)prijavljenih sveučilišta na ovo rangiranje.