Gdje nestaju bh. djeca?

Vrijeme je upisa u prve razrede osnovnih i srednjih škola, kao i prvu godinu studija. Učenika je sve manje, jer se iz godine u godinu rađa sve manje djece. To dovodi i do sve većeg viška zaposlenih u prosvjeti. Vlasti se nisu ozbiljno počele baviti rješavanjem ovog problema, kao ni problemom depopulacije uopće. Još se, očito, nadaju kako će njihovim privremenim i povremenim mjerama, problem nestati.

Broj učenika u školama u BiH iz godine u godinu sve je manji. Analiza poznatog makroekonomiste pokazala je da je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškolskim ustanovama.

Demografsko nestajanje

''Desetak godina je brzo prošlo. Apeliram po tko zna koji put na izabrane dužnosnike da shvate da je demografsko nestajanje problem broj jedan u ovoj državi i da svi zajedno doprinesemo da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave, kako ne bi gledali slične pokazatelje i narednih godina'', rekao je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar

Da se vlasti nisu ozbiljno uhvatile u koštac s demografskim problemom govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U sindikatu obrazovanja kažu da već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelomičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi uspijevaju zadržati samo preraspodjelom.

''Ovih dana mi se javlja određen broj kolega koji smatraju da bi mogli postati tehnološki višak i da ja iskoristim priliku da u razgovoru s Ministarstvom i direktorima nađem rješenje'', kazao je Dragan Hnatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS

U banjalučkoj Tehničkoj školi kažu da za sada nemaju taj problem jer posljednjih godina imaju jednak broj novoupisanih. Ali ipak…

Sustavne mjere

''Nismo do sada imali skalu pada. Ali ako se vratimo desetljeće, dva, tri unazad možemo reći . Tada je Tehnička škola imala 2200 učenika, sada nešto manje od 1500 učenika”, istaknula je Kristina Mrđa, direktorica Tehničke škole u Banja Luci.

Demografi ponavljaju da su neophodne sustavne mjere i usvajanje populacionih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju da je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog priraštaja i u RS i FBiH.

''2019. godina završena s negativnim prirodnim priraštajem, minus 10 000, dok je samo godinu dana kasnije on iznosio 16 500. Tako da trendovi neće ići pozitivno, jer mi ništa ne poduzimamo'', zaključio je za BHR demografAleksandar Čavić.

U RS prije tri godine osnovan je Savjet za demografsku politiku koji je uglavnom sačinjen od ministara. S pompezno najavljenim nacionalnim programom demografske obnove šira javnost nije upoznata.

U pisanom odgovoru iz Ministarstva porodice, omladine i sporta, koje je na čelu Vijeća navode da je dokumentom demografske obnove detaljno razrađen program demografske obnove te da će se nastojati iznaći financijski resursi i projekti kako bi se pomogla podrška porodicama. Kao prve rezultate navode izdvajanje financijskih sredstava za podršku rađanju djece u poljoprivrednim gazdinstvima, osiguranje besplatnih udžbenika za osnovce, proširenje prava subvencioniranja stambenih kredita. Je li to dovoljno, hoće li biti ozbiljnijih mjera koje će stimulirati rađanje, ali i zaustaviti migracije – pokazat će buduća statistika.