Simulacija mostarskih studenata: Koji je recept pravi?

Na Pravnom fakultetu Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru, studenti treće godine pod mentorstvom doc. dr. Emine Hasanagić izveli su simulaciju usvajanja direktive u Vijeću Europske unije.

Studenti Pravnog fakulteta u Mostaru su pripremili simulaciju usvajanja poznate 'Direktive o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi', odnosno tzv. 'Direktive o čokoladi'.

Simulaciji su prisustvovali brojni gosti, uključujući i studente četvrte godine Pravnog fakulteta u Zenici, koji su posjetili Pravni fakultet u Mostaru kao rezultat dugogodišnje suradnje dvaju pravnih fakulteta.

Putem simulacije studenti stječu neophodno praktično znanje i razumijevanje funkcioniranja institucija EU i načina usvajanja zakonodavstva EU, kao i upoznavanje mnogih važnih pitanja s kojima se države članice moraju baviti, kako se EU sve više integrira. Putem ovakvih praktičnih vježbi studenti razvijaju važne vještine, kao što su: istraživanje i analiza, pregovaranje i rasprava, kritičko razmišljanje, sposobnost timskog rada.

Pomenuta direktiva usvojena je nakon 20 godina duge tzv. 'čokoladne bitke' u EU. Od vremena osnivanje Europske unije 1952. do 1973. godine, stvari su bile jednostavne što se tiče čokolade. Čokolada je pravljena od dodavanja kakao maslaca u mlijeko, čokoladnog likera i šećera - kao što je bilo od sredine 1800-ih. Ova receptura je korištena u velikoj mjeri u kontinentalnoj Europi.

Međutim, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu koristi se drugačiji recept već više od 100 godina, kao što je npr. Cadburyova čokoladna šipka, koja je lakša i čvršća od tipične kontinentalne čokolade. Problem je nastao kada su Irska i Velika Britanija postale članice Europske unije 1973. godine.

Čokoladni proizvođači u zemljama poput Belgije i Francuske smatrali su da ova lakša čokolada nije uopće prava čokolada, te je od 1973. Ircima i Britancima bilo zabranjeno da prodaju svoj stil čokolade u bilo kojoj drugoj zemlji članici EU. Također je i Austriji, Finskoj, Švedskoj, Portugalu i Danskoj, koje su kasnije postale članice EU, zabranjeno prodavati vlastite verzije čokolade koje su slične Cadburyju, izvan svojih granica.

Zadatak studentskih timova je bio da kvalificiranom većinom (55% glasova država članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU) usvoje direktivu koja će predstavljati kompromisno rješenje kojim će biti zadovoljne obje grupe država članica – puritanske države koje proizvode čokoladu po tradicionalnoj recepturi, te – nepuritanske države koje koriste drugačiji recept za čokoladne proizvode, uz veće količine biljnih ulja.

Studentski timovi su predstavljali sljedeće države članice: Belgija, Francuska, Španjolska, Austrija, Finska, Irska, Velika Britanija, Luksemburg. Tada je Europsku uniju činilo 15 država članica, te se simulacija radila prema tom broju, a ne prema onome koliko danas Europska unija broji članica.

Pravila simulacije dopuštaju fleksibilnost u smislu broja predstavljenih država članica, pa taj broj može biti i manji od 15, s obzirom na brojnost studenata koji sudjeluju.

Glavno pitanje je bilo koja od dviju grupa država će dobiti većinsku podršku u Vijeću, te da li će biti usvojen prijedlog Komisije koji predstavlja svojevrsno kompromisno rješenje, ali na neki način i poraz država članica tradicionalnih proizvođača čokolade, ili će pak tzv. puritanske države koje se zalažu za tradicionalnu čokoladu dobiti veću podršku u Vijeću.

Na kraju je na sjednici Vijeća Europske unije 2000. godine, na kojoj se razmatrao ovaj prijedlog, ipak usvojena predložena direktiva i time je postignuto kompromisno rješenje ovog dugogodišnjeg problema u Europskoj uniji.

Studenti koji su sudjelovali na simulaciji su Svjetlana Kovačević, Adis Delalić, Amina Zaklan, Anisa Rizvanović, Nikolina Knežević, Mustafa Begović, Amar Pajo, Anida Bajgorić, Adnan Branković, Minea Bašić, Zumreta Mandžuka, Nina Gosto, Tarik Hebib, Miloš Ivanišević, Samra Grcić, Nataša Soldo, Alen Festić, Lejla Salčin i Amina Nuhić.