Zirdumova 'Ljubav i osveta u doba Hasanaginice' predstavljena u Mostaru

"Ljubav i osveta u doba Hasanaginice" novi je roman viteškog književnika Ante Zirduma u kome autor na osnovu svjetski poznatog književnog predloška razvija svoju priču o sudbinama likova u vrijeme mletačko-turskih ratova na ovim prostorima.

''Hasanaginica je meni poslužila kao ishodište za promišljanje ljubavnih situacija u doba Hasanaginice. Ja sam na osnovu te tužne balade razvio još tri-četiri ljubavne situacije, a sve su one povezane i vrte se oko glavne priče. Radi se o tipskim situacijama bračnog i ljubavnog života u ratnim okolnostima'', kazao je Zirdum.

Radnja romana se događa u Dalmaciji, od Zaostroga do Ravnih kotara, ponajviše u Imotskoj krajini, Zadvarju i zabiokovskom kraju.

Autor motive radnje koja dovodi do tragičnih posljedica promišlja kroz suvremenu dioptriju. Neodlazak ljube svome ranjenom mužu u goru zbog bolesnog najmlađeg djeteta dodatno je stigmatiziran svekrvinim ogovaranjima i lošom naravi Hasanage, koji se svakako želi inatljivo muškarački osvetiti iz narodnih pjesma slavnom Vučenu Mandušiću.

Glavni lik u tom osvetničkom pohodu je fikcijski Hasanagin čehaja, vojni zamjenik, mladi poturica Emin, odnosno Ivan Batarilo, koji će u mletačkim morlačkim postrojbama dobiti čin Signor capitano s imenom Giovanni Batarelo.

Tijekom doušničke akcije praćenja hajdučkog serdara Mandušića, Ivan se zaljubljuje u harambašinu sestru Boranu istoga onoga dana kada je Hasanaginica ispustila dušu.

Na mostarskom predstavljanju knjige u organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, o knjizi su govorili sarajevska književnica Jasmina Hanjalić te Marinko Brkić, dok je programom moderirao mostarski pjesnik Ivan Vrljić.

''Zirdum je u svom novom romanu preuzeo u svoje ruke tumačenje te same situacije oko Hasanaginice i on u romanu staje još više na stranu te ženu. Pisac je stavio svoju priču u to doba, okrznuvši se o svjetski poznatu baladu, a zapravo je to priča o nagonu smrti i nagonu života, znači sukobu erosa i tanatosa. Kao i u ostalim svojim romanima Zirdum uvijek šalje antiratnu poruku'', kazala je Hanjalić.

Po riječima recenzenta Marinka Brkića, iako on sam ne dolazi iz književnog milje, priča o Hasanaginici i roman "Ljubav i osveta u doba Hasanaginice" učinile su mu se kao dobar "kulturološki alata" za pozicioniranje turističke destinacije.

''Sam Goethe je rekao da bi dao sve svoje pjesme da može potpisati Hasanaginicu i time je zapravo počastio ne samo to književno djelo, već i sve ljude i cijeli taj dinarski kraj koji je u predromantičarsko vrijeme iznjedrilo jednu takvu umjetničku tvorevinu'', istaknuo je Brkić.

Kao što je Hasanaginici poslužila Zirdum kao polazna točka za njegov roman, dodao je, tako Hasanaginica može biti ishodište kompletne turističke priče.

''Ako turistu ispričate priču o Hasanaginici on može poći na obilazak određenih točaka i toponima iz te priče. Ono što su za Veronu Romeo i Julija to bi za Hercegovinu mogla biti Hasanaginica''. kazao je Brkić.

Anto Zirdum rođen je 1956. godine u Poljarima, općina Derventa (župa Plehan). Bio je urednik više listova, knjiga i publikacija (kalendara i godišnjaka), piše prozu, dramu i poeziju, a "Ljubav i osveta u doba Hasanaginice" njegova je 22. knjiga.

Živi u Vitezu, a radi u Travniku.