Veličanstvena večer posvećena Vitomiru Lukiću

U Konjicu je u srijedu navečer upriličen književnoznanstveni skup na kojem je predstavljeno troknjižje izabranih djela Vitomira Lukića (1929., Herceg Novi – 1991., Sarajevo) tiskano u renomiranoj ediciji ,,Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga“ Matice hrvatske u Sarajevu.

Ovaj izniman kulturni događaj upriličen je u povodu 20. godišnjice smrti Vitomira Lukića, a organizirala ga je konjička podružnica HKD-a Napredak u predivnom ambijentu kompleksa Garden Citiyja.

O književnosti i životu Vitomira Lukića, koji je veliki dio svog života proveo u Konjicu, te njegovom značaju u kontekstu bosanskohercegovačke, hrvatske i europske književnosti, govorili su priređivač troknjižja prof. dr. Antun Lučić, profesor Stjepan Galić, glumica i teatrologinja Tina Laco i profesorica Lidija Pavlović-Grgić, dok je moderatorica bila Irma Blažević iz Napretka.

Troknjižje iz Matičine edicije čine tri opsežne knjige (38., 39. i 40.), a riječ je o naslovima Romani, Pripovijetke i novele i Pjesme, druge proze. Napravljen je izbor žanrova u kojima se autor iznimno dokazao (poput romana Album, zbirke priča Soba za prolaznike te knjige poezije Praznik stvari), a objavljeni su i rukopisi, skica za roman Djetinjstvo u Donjem Vakufu te Putopisi iz Indije.

Govornici su se dotaknuli mnogih relevantnih tema vezanih za Lukićev život i stvaralaštvo, a svi su naglasili kako Lukićev opus, čiji je dio sabran u troknjižje, zaslužuje iznimnu pozornost zbog nesporne autorske kvalitete, ali i zbog svestranosti književnika koji je briljirao kao pripovjedač, romanopisac, pjesnik, esejist, književni i likovni kritičar, a pamtimo ga i kao intelektualaca, filozofa, estetičara, scenarista, prevoditelja, kulturnog radnika, televizijskog autora, političara...

Profesor Lučić, koji je kvalitetno obavio višegodišnji posao priređivanja Lukićevih djela u troknjižje, između ostalog je kazao kako je Lukić bio vizionar koji je, spajajući europske i domaće utjecaje i strujanja stvorio impozantan opus, dok snaga i dotjeranost izričaja nadilazi granice naših prostora. Lučić je istaknuo i veliku važnost angažmana Mirka Marjanovića, glavnog urednika troknjižja, što je izmamilo glasan pljesak Konjičana u konferencijskoj dvorani u kompleksu Garden City, koji su s velikom pozornošću pratili svaku riječ.

„Višestruko je zalaganje bilo i ono se potvrdilo kao ispravan i susljedan put onoga što su kazivači prinijeli svojim uratcima. Mislim da ime velikoga, a pritom i maloga, samozatajnoga, Vitomira Lukića nosi bogatstvo onih izraznih mogućnosti, koje malo koji književnik današnjega izraza može podariti svijetu i naraštajima koji dolaze“, kazao je prof. Lučić. Nazočnima se nadahnutim govorom obratio i nekadašnji Lukićev učenik, danas književni stručnjak Stjepan Galić.

„Za sve što sam naučio o likovnoj umjetnosti i književnosti i hrvatskom jeziku, zahvaljujem svome dragome profesoru Vitomiru Lukiću. Ono što se ne upisuje u dnevnik, nego što ostaje u sjećanju. Bio je izvanredan stilist, poznavatelj jezika, kulturolog, filozof... I sve je to objedinio u najraznovrsnije književno stvaralaštvo koje postoji. A najbolji poznavatelj njegovog stvaralaštva je prof. dr. Antun Lučić.Vjerujem da ne postoji čovjek koji od profesora Lučića bolje i razumnije poznaje djela Vitomira Lukića“, rekao je Galić.

Napretkove organizatorice Antonela Blažević i Irma Blažević također su zadovoljne nakon događaja koji je još jednom istaknuo važnost Vitomira Lukića, te dirnuo mnoge nazočne. „Bilo je zaista prelijepo, uživala sam. Posebno mi je drago što su promotori bili većinom podrijetlom iz Konjica i što je bilo dirljivo, osjećajno, pa se ova promocija malo razlikovala od ostalih“, rekla nam je Irma Blažević.

Ovom veličanstvenom događaju posvećenom Lukiću nazočila je i piščeva kćer Lada Lukić.

„Dojmovi su vrlo lijepi. Uvijek volim doći u Konjic, podsjeća me na djetinjstvo i oca koji ga je izuzetno volio i tu ljubav na mene prenio. Vrlo sam sretna i zadovoljna kako su govornici predstavili djelo moga oca“, rekla nam je Lada Lukić, dodavši kako bi voljela da njezinog oca ljudi trebaju pamtiti kao književnika i vrsnog intelektualca, a ponajmanje političara.