Svjetiljka Umu Hašim: Roman koji progovara o raslojavanju islama na brojne sekte

''Svjetiljka Umu Hašim“ "Qandeel Om Hashem" (Om Hashem's Lantern) 1943., naziv je romana koji je u ponedjeljak navečer promoviran u Studentskom hotelu Mostar, u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra".

Riječ je o knjizi egipatskog književnika Yahya Haqqia a koju je s arapskog jezika preveo mostarski muftija Salem ef. Dedović, a promovirali su je federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović, profesorica na Fakultetu islamskih nauka Zehra Alispahić i profesor Karađoz-begove medrese Harun Macić.

Knjiga je objavljena u izdanju Karađoz-begove medrese u džepnom izdanju.

Ministrica Dilberović istaknula je kako je riječ o jednom kratkom romanu koji govori o mladiću Ismailu (egipatskom studentu) u kojeg obitelj polaže velike nade, s obzirom na njegov intelekt, bistrinu i razum, kako bi ga poslala na studij medicine u Veliku Britaniju.

Tu se u mladom biću događaju lomovi, dolazi u dodir s različitom kulturom, civilizacijom, različitim pogledima na život...

''Ova knjižica je, rekla bih, jedan suptilni roman mlade duše koja nailazi na velike lomove, različite svjetonazore ali koja se sretno završava'', kazala je Dilberović.

U knjizi je, kako je kazala, izraženo sve ono što se i danas nakon toliko godina može pretočiti na mlade ljude u BiH, pa i šire, koji tragajući na neki način za svojim identitetom odlaze van granica svoje domovine.

Po riječima profesora Macića, roman govori o kulturološkom šoku mladića koji se odlaskom na studij susreće s novom kulturom i civilizacijom.

''Roman tretira pitanje modernog i tradicionalnog i pitanje raslojavanja islama na brojne sekte s kojima danas umet ima velikih problema. Značaj romana je upravo u tome što suočavanje s novim kulturama predstavlja kao prednost, odnosno obogaćivanje jedne ličnosti, a ne nužno kao sukob što se danas želi predstaviti kroz sukobe civilizacija'', naglasio je Macić.

Promociji romana, uz mnoge javne osobe, prisustvovali su gvardijan Franjevačkog samostana u Mostaru fra Iko Skoko i mostarski paroh Radivoje Krulj.