Švedska akademija o Handkeu: Nije podržavao krvoproliće
Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost 2019. austrijskom književniku Peteru Handkeu, obrazloženjem da je on iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće.
Mnogi, a među njima i osobe koje su preživjele pokolj iz Srebrenice 1995. godine, kritizirali su Akademiju i pozvali je da opozove odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost vrijednu 9 milijuna švedskih kruna (837.000 eura) objavljenu prošli tjedan, piše Hina.
U 2006., Handke je održao govor na posljednjem ispraćaju srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je umro u haškom pritvoru u očekivanju izricanja presude za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih godina.
Osim toga, Handke je podržavao čelnike bosanskih Srba, ideološkog vođu Radovana Karadžića i ratnog zapovjednika Ratka Mladića, osuđene za genocid u Srebrenici zbog pokolja više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, prenosi Hina.
U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku Dagens Nyheter, predsjednik Švedske akademije Mats Malm, priznaje da je Handke iznosio "provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima".
No autor knjiga kao što su "Strah golmana pred jedanaestercem" i "Spori povratak kući" nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Srebrenici, navodi Malm.
"Akademija... nije pronašla ništa u njegovu pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda", piše Malm.
Akademija se poziva na članak iz 2006. objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata.
Akademija je bila prisiljena odgoditi dodjelu nagrade za književnost u 2018., nakon izbijanja skandala koji je završio ostavkom članice Akademije čiji je suprug osuđen za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama optužio je Akademiju da je svojom odukom o dodjeli nagrade Handkeu "umanjila vrijednost nagrade" za buduća desetljeća. Akademijinu odluku oštro su kritizirali u Albaniji, te na Kosovu gdje je, prema procjenama, ubijeno 10.000 kosovskih Albanaca u godinama Miloševićeva ratnog stroja.
Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice koja zastupa preživjele iz tog genocida, rekla je da je odluka Švedske akademije "sramotna".
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je pismo Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka povodom odluke da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu u kojem je prenio izraze dubokog razočarenja i negodovanja u vezi s odlukom Komiteta za književnost Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu.Smatra da je Komitet prilikom dodjeljivanja nagrade morao imati u vidu Handkeov cjelokupan društveni angažman, a "koji nadilazi sferu autonomije književnosti i literature uopšte, te se kao takav morao uzeti u obzir prilikom dodjeljivanja nagrade".
