Što danas čita Mostar - grad koji je nekad imao pokretnu knjižnicu
Narodna knjižnica HNŽ Mostar osnovana je 1946. godine i od tada predstavlja jedno od najvažnijih kulturnih središta grada.
Rijetki znaju da je Mostar bio jedan od malobrojnih gradova s pokretnom knjižnicom, a s obzirom na sve veću prevlast digitalizacije provjerili smo čitaju li se u Mostaru i dalje klasična "papirna" izdanja.
"Bibliobusna služba"
Prve knjige bile su smještene u prostoru restorana ''Jagnje'', a kasnije se knjižnica preselila u kuću Mujage Komadine na tadašnjem Lenjinovom šetalištu, potom u Dom kulture na Rondou, gdje je do kraja 50-ih brojala čak 40 tisuća knjiga.
Tijekom 60-ih godina pokrenuta je i bibliobusna služba, koja je knjige donosila u sela i prigradska naselja, a Mostar je bio jedan od rijetkih gradova u regiji s pokretnom knjižnicom.
Do početka rata knjižnica je raspolagala s impresivnim fondom od 218 tisuća knjiga, od kojih je u ratnim okolnostima spašeno tek 102 tisuće. Danas knjižnica posjeduje više od 180 tisuća knjiga i više od 17 tisuća uveza periodike.
Sljedeće godine obilježava 80 godina svoga rada, a njezini brojni programi, radionice i manifestacije svjedoče da je Narodna knjižnica HNŽ Mostar i dalje živo mjesto susreta, znanja i ljubavi prema pisanoj riječi.
Što čitaju Mostarci?
"Tijekom školske i akademske godine učenici posuđuju obvezne lektire i građu za maturalne radove, dok studenti posuđuju stručnu literaturu. U predahu od predavanja studenti posežu i za klasicima književnosti", navode iz mostarske knjižnice.
Kako dalje navode, oni koji nisu učenici i studenti najčešće traže beletristiku i popularne bestselere. Beletristiku najčešće posuđuju stariji čitatelji.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
U listopadu su se na popisu najčitanijih naslova na odjelu za odrasle našli ''Otok nestalih stabala'' autorice Elif Shafak, ''Zamka'' autora Lee Child, ''Polje milosti'' autorice Tesse Afshar i ''Na Vrbasu tekija'' autora Josipa Mlakića.
Na dječjem odjelu najčitaniji su naslovi iz serijala ''Gregov dnevnik'', ''Kapetan Gaćeša'' te serijali spisateljica Sanje Pilić i Sanje Polak.
Koliko se knjiga posudi godišnje?
U vremenu ekrana, brzih informacija i digitalnih platformi, Narodna knjižnica HNŽ Mostar uspijeva održati ritam čitanja. S brojnim naslovima koji su u pokretu i čitateljima koji se vraćaju, knjižnica danas broji oko 5000 članova.
Prateći statistike, iz knjižnice navode kako je zamjetan porast novoupisanih i obnovljenih članstava, što je, kako kažu, dijelom rezultat brojnih akcija knjižnice i velikog broja ostvarenih aktivnosti u kojima sudjeluju različite dobne skupine čitatelja.
''Posebno ćemo izdvojiti našu akciju besplatnog članstva za sve učenike prvih razreda HNŽ-a, u kojoj svake godine darujemo više od 500 novih članskih iskaznice'', poručuju iz knjižnice.
U vremenu kada se navike brzo mijenjaju, knjige se u Mostaru i dalje posuđuju – i to u impresivnim brojkama. Tijekom godine u Narodnoj knjižnici HNŽ Mostar posudi se oko 50.000 knjiga.
Dnevni boravak grada
"Najaktivniji čitatelji su učenici osnovnih i srednjih škola, što je razumljivo s obzirom da su dužni čitati lektire", navode i dodaju kako se njihova knjižnica želi sve više pozicionirati i kao mjesto susreta, razgovora i učenja.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
''Novi izazovi knjižnice su kako postati dnevnim boravkom grada i trećim prostorom svojih korisnika nakon doma i mjesta obrazovanja ili radnog mjesta'', rekli su iz knjižnice.
U posljednjih pet godina evidentirano je više od 700 događanja koje su organizirali samostalno ili u suradnji s drugim institucijama zbog čega knjižnica iz dana u dan širi svoju misiju – ne samo kao čuvar knjiga, nego i kao prostor kulture, dijaloga i zajedništva.
Knjiga nema alternativu
"Svjesni smo većeg utjecaja informatičke tehnologije koja zaokuplja mlade, ali i činjenice da je danas najbrži put do znanja upravo kroz elektronske medije", navode.
Međutim, upozoravaju kako mediji mogu biti samo pomoć, ali ne i zamjena za klasično čitanje. "Nijedan novi oblik pohranjivanja ne može zamijeniti osjećaj knjige u ruci'', dodali su.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
''Želimo skrenuti pozornost i na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći'', naglasili su iz knjižnice.
U tom duhu, djelatnici ''intenzivno smišljaju što kvalitetnije sadržaje, a sve na radost čitanja''. Kako kažu, važno im je da knjižnica postane centar za razvoj digitalnih kompetencija djece i odraslih te da digitalne tehnologije budu dostupne svim građanima.
"Mostar čita" i mnogo više
Narodna knjižnica HNŽ Mostar tijekom cijele godine organizira velik broj aktivnosti s ciljem poticanja čitanja te stvaranja navike dolaska u knjižnicu. Već deset godina, knjižnica provodi projekt ''Mostar čita'', kojim svojim korisnicima i zainteresiranim građanima nudi bogat program kroz mnoštvo edukativnih i zanimljivih radionica, promocija i književnih druženja.
U cilju poticanja čitanja, obogaćivanja mašte i stvaranja navike posjeta, knjižnica organizira manifestacije: ''Mostar čita'', ''Drvo priča'', događaj koji nudi poseban ugođaj na otvorenom i knjige koje vise na granama, ''Tjedan Andersena'', ''Knjige na sunce'', ''Stručni skup knjižničara'', ''Knjige na poziv'', ''Festival dječje knjige Stablo nasred svijeta'', ''Noć knjige'', ''Tjedan Harryja Pottera'', ''Živa knjižnica'', ''Maštaonice'', ''Jezične igre'' i pričaonice za najmlađe, ''Najljepše ljubavno pismo'', ''Kviz znanja o pročitanim djelima'', tečajeve slikanja, tečajeve jezika za sve dobne skupine, tečajeve informatike za starije, edukacije knjižničara te promocije knjiga i slikovnica.
S ponosom ističu da će u studenome 2025. godine organizirati 1. Međunarodnu konferenciju zelenih knjižnica.
Mnogo je učinjeno i na popularizaciji knjižnice među učenicima, osobito mostarskih osnovnih i srednjih škola te studentima. Organiziraju se brojne posjete učenika knjižnici, a uspostavljena je vrlo kvalitetna suradnja s kulturnim ustanovama HNŽ-a.
Knjižnica organizira i razne tečajeve i radionice: tečajeve stranih jezika, informatike, kaligrafije, pletenja, origamija i šaha, književne i arheološke radionice, radionice crtanja i stripa te kreativne radionice za sve dobne skupine djece i mladih koji žele kvalitetno i kreativno iskoristiti slobodno vrijeme.
''Narodna knjižnica HNŽ Mostar nastavlja sa svojom misijom – izražavati svoju otvorenost prema svim kategorijama te i dalje širiti i popularizirati bogatstvo pisane riječi'', ističu.
15 minuta čitanja - jedina terapija koju trebamo
Cilj svih programa i aktivnosti je jasan: približiti i popularizirati knjigu te zainteresirati djecu od najranije dobi, razvijati ljubav prema čitanju i općenito prema pisanoj riječi.
''Želimo ponuditi nove sadržaje te povećati vidljivost knjige, osvijestiti korisnike o dobrobiti čitanja te stvoriti novu i proširiti postojeću čitateljsku publiku'', rekli su nam i podsjetili na poruku koja vrijedi za svako doba, bilo digitalno ili tiskano: ''Samo 15 minuta čitanja dnevno pomaže cjelokupnom djetetovom razvoju. Ponekad je malo vremena za čitanje jedina terapija koju trebamo.''
Knjige dolaze "na poziv"
Jedno od razdoblja koje su djelatnici knjižnice posebno zapamtili bila je pandemija. Dok su mnoge ustanove bile zatvorene, mostarska knjižnica uspjela je ostati dio svakodnevice svojih čitatelja.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
''Narodna knjižnica HNŽ Mostar i u specifičnim uvjetima pandemije prilagođavala je svoje poslovanje i nastojala je biti na usluzi svojim korisnicima i ispunjavati svoju misiju – pružiti najkvalitetniju knjižničnu uslugu povećavajući razinu znanja i informiranosti u društvu'', naglašavaju.
U tom razdoblju pokrenuta je humana akcija ''Knjige na poziv'' u kojoj su knjige dostavljali starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom koje nisu bile u mogućnosti doći u knjižnicu. Djelatnici knjižnice nastavili su s ovim humanim programom te već pet godina dostavljaju knjige starijoj čitateljskoj populaciji.
''Cilj ovog programa je da socijalno isključene osobe dobiju mogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu naše ustanove te vodeći se ciljem svake knjižnice – da knjiga mora biti dostupna svima'', ističu iz knjižnice.
