Sherlock Holmes postao javno dobro
Pedeset romana o najpoznatijem fiktivnom privatnom detektivu Sherlocku Holmesu, koje je Arthur Conan Doyle objavio prije 1923. godine, prešli su u javno dobro, pa ih svatko može slobodno koristiti i pozivati se na njih bez plaćanja autorskih prava, odluka je koju je donio sud u Chicagu.
U obrazloženju suda se navodi da se američki zakon o zaštiti autorskih prava ne odnosi na ranija djela o genijalnom detektivu (roman je prvi put objavljen 1887. godine, op.ur.) uključujući reference na Holmesa, njegovog pomagača doktora Watsona, njegovog glavnog neprijatelja profesora Moriartyja, adresu na kojoj je živio (221B Baker Street), pa čak i Holmesovu slabost prema kokainu.
Sudsko vijeće je ocijenilo kako ne postoji osnova da se autorska pravna zaštita dalje produžava. Jedino posljednjih deset Doyleovih romana o Sherlocku Holmesu, koji su objavljeni između 1923. i 1927, a čija autorska prava ističu za 95 godina, zaslužuju zaštitu, istakao je sud, prenosi Tanjug.
"Kada neka priča pređe u javno dobro, njezini elementi - uključujući njezine junake koji su bili zaštićeni isteklim autorskim pravima, postaju dostupni drugima", kazao je sudac Richard A Posner koji je predsjedavao vijećem.
Odluka suda predstavlja pobjedu za izdavača Lesliea Klingera koji je tužio fondaciju Conana Doylea, osporavajući joj pravo da od njega traži 5.000 dolara za objavljivanje serije priča o detektivu.
"Autorska prava imaju svoj početak i svoj kraj i ne mogu se produžavati unedogled", zaključio je Klingerov odvjetnik.
