Rođeni iz ratnog nasilja, ostavljeni bez priznanja: U Mostaru promocija "Nevidljive djece"

Priručnik "Nevidljiva djeca: Pravni status djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj", autora Iris Knežević i Tarika Ekmeščića, bit će predstavljen u subotu, 27. lipnja, u 15:30 sati u Omladinskom kulturnom centru Abrašević u Mostaru.

Mostarska promocija održava se u okviru festivala "Kako nastaje sjećanje?", nakon što je publikacija premijerno predstavljena u Sarajevu povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima.

Festival zajednički organiziraju Udruženje "Oštra Nula" i OKC Abrašević, a program je namijenjen mladima koji žele preispitivati dominantne narative o prošlosti i sudjelovati u izgradnji kulture dijaloga.

Djeca rođena zbog rata

Priručnik je nastao u okviru programa Global Campus of Human Rights, a bavi se zakonskom vidljivošću djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja. Publikacija donosi i preporuke za poboljšanje njihova statusa, s posebnim naglaskom na Republiku Hrvatsku.

Istraživačica i koautorica publikacije Iris Knežević istaknula je kako su upravo životne priče djece rođene zbog rata i njihova borba za pravdu bile glavni poticaj za izradu priručnika.

"Bosna i Hercegovina danas je treća zemlja u svijetu koja je prepoznala ovu kategoriju civilnih žrtava rata, dok su u Hrvatskoj djeca rođena zbog rata i dalje potpuno nevidljiva, iako više ne govorimo o djeci već odraslim ljudima u svojim tridesetim godinama. Vrijeme je da Republika Hrvatska preuzme političku i društvenu odgovornost te prepozna djecu rođenu zbog rata u zakonskom, institucionalnom i društvenom smislu. Iskustvo BiH, posebno kroz rad Udruženja 'Zaboravljena djeca rata', pokazuje da su promjene moguće kada postoji spremnost za djelovanje", poručila je Knežević.

Razgovor bez srama i stigme

Predsjednica Udruženja "Oštra Nula" Milica Pralica naglasila je važnost otvaranja javnog prostora za razgovor o temama koje su i dalje nedovoljno zastupljene, kao i potrebu uključivanja marginaliziranih skupina u kulturu sjećanja.

"Seksualno nasilje u ratu nije nuspojava, nego sistemski oblik nasilja i kontrole. Upravo zato je važno govoriti o odgovornosti počinitelja, ali i o odgovornosti društva i države koji su žene koje su preživjele silovanje i djecu rođenu iz tog nasilja ostavili same, stigmatizirane i nevidljive. Ovom sesijom želimo otvoriti prostor za razgovor bez srama i stigme. Ako govorimo o sjećanju, a ne govorimo o ženama, djeci i posljedicama koje traju generacijama, onda i dalje pristajemo na nepotpuno sjećanje", izjavila je Pralica.

Nakon predstavljanja publikacije, u čijoj su izradi doprinos dale stručnjakinje iz područja psihologije, ljudskih prava i novinarstva, bit će otvoren prostor za raspravu. Sudionici će moći preuzeti tiskane primjerke priručnika.