Prvi rječnik germanizama i austrijacizama u BiH: Otkrijte koje riječi su posuđenice

Nedad Memić, autor prvog rječnika germanizama i austrijacizama u bosanskom jeziku, predstavio je jedinstveno istraživanje koje sadrži oko 1.100 riječi njemačkog i austrijskog porijekla.

Ovaj kontaktnolingvistički rječnik sveobuhvatno evidentira posuđenice iz njemačkog jezika koje su ušle u bosanski standardni jezik i njegove supstandardne varijetete.

Rječnik je rezultat Memićeve doktorske disertacije na Univerzitetu u Beču, gdje je istraživao jezični kontakt između austrijskog, njemačkog, bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, s posebnim fokusom na govor Sarajeva.

Germanizmi u bosanskom jeziku – kako su nastali?

Prema Memiću, najviše germanizama ušlo je u bosanski jezik tijekom austrougarske vladavine. Veliki broj doseljenika iz ostalih dijelova Monarhije donio je sa sobom riječi koje je lokalno stanovništvo prihvatilo i prilagodilo svom jeziku.

"Germanizmi su već postojali u varijetetima srpskog i hrvatskog jezika koji su se govorili u područjima pod Habsburškom vlašću – poput Hrvatske, Slavonije i Vojvodine. Nakon okupacije BiH, došlo je do masovne upotrebe ovih riječi," objašnjava Memić, prenosi Fena.

Poput orijentalizama, germanizmi su postali dio identiteta bosanskog jezika, i danas ih govornici doživljavaju kao svoje.

Koje su najpoznatije posuđenice?

Memić naglašava da su najprilagođenije posuđenice one koje su se toliko integrirale u jezik da govornici često ne znaju njihovo porijeklo.

"Ganjak" (hodnik) – dolazi od njemačkog Gang, "Šljaka" (šljaka, raditi) – od Schlacke, "Krompir" – iz njemačkog dijalekta Grombirn, "Švorc" (bez novca) – od austrijskog dijalekta schwarz.

Neke riječi, poput "šarafciger", "šnajder", "sajla", još uvijek su u širokoj upotrebi, dok se u formalnom jeziku koriste njihovi standardizirani ekvivalenti (odvijač, krojač, uže).

Njemački utjecaj slabi, ali ne nestaje

Danas njemački jezik nema prestižan status kakav je imao u prošlosti – tu je ulogu preuzeo engleski jezik. Ipak, mnoge germanizme nema adekvatna zamjena, primjerice riječ "puč".

"Jezik se mijenja zajedno s društvom. Kontakt s drugim jezicima prirodna je pojava i nema potrebe potiskivati je," ističe Memić.

Njegov najdraži germanizam je "hohštapler", koji dolazi od njemačkog Hochstapler.

"To je emotivna riječ koja može biti i uvredljiva i šaljiva, ali je našla put do široke upotrebe," kaže autor.

Posebno ga je iznenadilo otkriće riječi "švorc", koja je nekada u Beču označavala osobu bez novca, a danas se često koristi u bosanskom jeziku.