Promocija knjige: U Bosni je uvijek živio jedan narod i stoljećima se nazivao Bošnjacima

U organizaciji Instituta za strategijske studije ''Foruma Bosna'' sinoć je u prepunoj mostarskoj Pozorišnoj kafani održana promocija knjige ''Tragom drevnih Bošnjana'' autora Tanera Aličehića i Đenana Galešića. 

Promocija je imala za cilj otvoriti javni dijalog o izgradnji, jačanju i promociji bosanskog nacionalnog identiteta, a autori, te promotori ovog djela, Jasmin Branković, pomoćnik federalnog ministra obrazovanja i znanosti i Asim Krhan, politolog i direktor Muzeja Hercegovine, govorili su u kontekstu ''razvoja bosanske države i nacionalnog identiteta kroz historiju''.

Taner Aličehić istaknuo je da je ovo djelo rezultat trogodišnjih aktivnosti, te da predstavlja skup razmišljanja i tekstova dvojice autora.

''Knjiga se bavi prepoznavanjem zabluda i preispitivanja koje su nas na neki način obilježile tijekom našeg odrastanja, koje su bile nametnute u prošlosti od strane antibosanskih politika. Veoma se lako može uvidjeti koliko su nacionalisti s ovog područja oduvijek strahovali od bosanske države i bosanskog naroda. Jednostavno zbog toga što je bosanstvo bilo sinonim za ljubav i inkluzivnost na ovim prostorima'', poručio je Aličehić.

Cilj knjige jeste prepoznati sve zablude i laži koje su imale samo jedan zadatak, a to je da se ''zatre trag bosanskoj državi njenom narodu i bogatom kulturnom i povijesnom naslijeđu toga naroda''.

''Mnogi ljudi su skupo platili činjenicu da su se bavili, kulturom, poviješću, tradicijom i identitenom bosanskog naroda'', podvukao je Aličehić.

Nadalje, kazao da je u Bosni uvijek živio jedan narod i da se stoljećima nazivao Bošnjacima. On je jedini na prostorima Europe ''uvijek bio vjerski pluralan''.

''Ti Bošnjaci su se krajem 19. stoljeća našli pod pritiskom susjednih nacionalnih ideja... Budućnost ove države ovisi od onih koji se danas smatraju Bošnjacima. Ako odustanu od vjerske dimenzije toga naroda i prihvate da svaki građanin ove države ima pravo da se smatra Bošnjakom, ova država će imati budućnost'', naglasio je.

Jasmin Branković naglasio je da knjiga ''Tragom drevnih Bošnjaka'' daje vrlo utemeljen povijesni pregled nastanka i razvoja bosanske države, njene duhovnosti i bosanskog identiteta.

''Nacionalističke ideologija zemalja okruženja su izvršile snažan utjecaj i razorno djelovale na ukupno bosansko društvo, ali ga, ipak, nisu uspjele uništiti. Bosanski duh je previše žilav, previše jak i on se uspio održati čitavo to vrijeme... Potrebno je tražiti puteve kako da dođemo do konačnog cilja, da ono što čini bosanski duh, bosansku državu zaista u potpunosti obuhvati ove naše prostore i da to bude još čvršća brana svim onim ideologijama koje toliko razorno djeluju već, evo, 200 godina na bosansko biće'', rekao je Branković.  

Prema njemu, bosanstvo, bošnjaštvo i bosanska država predstavljaju nepremostivu prepreku za one koji već dva stoljeća rade na njezinom uništenju.

Asim Krhan govorio je o specifičnost bosanskog pluralnog društva, snažnim vezama koje su isprepletene u našem društvu.

''Te veze i ta pluralna suština su bili velika brana kod ove zadnje agresije. Svako drugo društvo, društvo koje je labavije, ne bi izdržalo ovakvu razinu agresije'', ističe Krhan.

Prema Krhanu, današnje poimanje nacije euroatlantskom svijetu konvencionalno se odnosi na pojam državljanske nacije, političke nacije i vezano je za pojam ustavnog patriotizma.

''Svidjela mi se rečenica kolege Đenana Galešića u kojoj kaže da je nositelj etničke kulture narod, a nacija je nositelj političke kulture.  Bosna kroz svoju tisućgodišnju povijest ima sve elemente da bude nacija, na način da ima svoj narod, da je sačuvala taj integristički smisao, od svojeg imena pa do ostalih aspekata... Ova knjiga daje odgovore na pitanja je li razvoj nacionalne identifikacije na tlu BiH definitivno završen, je li moguće zamisliti bh. društvo u kojem će doći do razdvajanja religijsko-kulturne od nacionalne identifikacije, te je li moguće promovirati bosansku naciju kao naciju bh. državljana. Bosanska nacija, naravno, ne negira do sada posebno formirane identitete'', ocijenio je Krhan.

Konstatirajući da se ''nalazimo u individualnoj i kolektivnoj agoniji'', koautor djela, Đenan Galešić, podsjetio je da prisutnost svih faktora bosanske pluranosti, ne samo vjerskih, na svim dijelovima bosanske zemlje egzistira tisuću godina.

''To je katalizator nastanka i opstanka bosanske filozofije života. Baza ove pojave je kršćansko, muslimansko i židovsko naslijeđe koje je prisutno i razvija se u Bosni, koje čini opće bosansko naslijeđe. To bosanstvo o kojem ovdje govorimo znači stvaranje i njegovanje osjećaja povezanosti i solidarnosti stanovništva'', tvrdi Galešić. 

Prema njemu, bosanski ideal sastoji se ''iz moralno zasnovanog društva s pravom na religijske razlike''.

''Od 19. stoljeća Bosna je izložena aspiracijskom nastojanju da se ovaj  prostor, bosanski prostor, prisvoji, usvoji, konstruira kao prostor drugih nacija, prvo srpske, a onda i hrvatske. Unutra tih aspiracijskih nastojanja i Bosna i bosanstvo i bosanska kultura i bosanska prošlost, bosanska politička svijest, bosanka filozofija života su bile glavna smetnja njihovim ciljevima, a to je homogenizacija društva, zaokruživanje teritorije i nacijska čistoća'', poručuje Galešić, te nastavlja:

''Jer ako postoji bosanski narod, bosanski plurani narod, onda on može postati politički svjestan narod, to jeste može postati nacija. Bosna onda pripada svom bosanskom narodu, sa svim svojim razlikama. Bosanski narod nije ono u što ga se zbija. Bosanski narod je kategorija koja je rušena, nipodaštavana posljednjih 150 godina, i to u cilju onemogućavanja dvije stvari - bosanske nacije i bosanske države''.

U očima srpskog i hrvatskog nacionalizma 19. vijeka, konstatira dalje Galešić, Bosna se smatra greškom, nedovršenim poslom, anomalijom, a bosanska religijska pluralnost se upotrebljavana protiv Bosne i krivo interpretira.

''Obnova bosanske svijesti, koja nikako ne ide na uštrb nijednog pojedinačnog pripadanja bosanskih ljudi, uslov je naše budućnosti. Ovim se, prije svega, trebaju baviti Bošnjaci. Bošnjaci moraju biti motor, katalizator tih procesa. Podjele i suprotstavljenosti u bosanskom društvu valja prevazići, a ovaj izazov je od egzistencijalne važnosti upravo za Bošnjake. Bošnjaci se ponovo otkrivaju u svojem bosanstvu'', zaključio je Galešić.