Predstavljeno Evanđelje po Barabi

Knjiga "Evanđelje po Barabi" Josipa Mlakića vrijedna je knjiga koja će sigurno imati važno mjesto u književnosti i štivo je kojim autor iznova iznenađuje svoje čitatelje stilom koji uspijeva proniknuti u stvarni ljudski život, istaknuo je glavni urednik "24 sata" Goran Gavranović predstavljajući tu knjigu u autorovoj nazočnosti, piše Hina.

Nakladnička kuća "Fraktura" objavila je Mlakićevu knjigu "Evanđelje po Barabi" u svibnju ove godine, a predstavljanje je upriličila u ponedjeljak u prostoru zagrebačkoga Vinyl kluba u sklopu svoje ovotjedne akcije "Fraktura - najbolja literatura" na kojoj se, među ostalim, predstavljaju i njihovi najnoviji izdavački naslovi.

Pročitajte još

Provincija je prestala biti zemljopisni pojam, a postala mentalno stanje

Knjiga je predstavljena u razgovoru glavnoga urednika "Frakture" Seida Serdarevića s autorom i predstavljačem Goranom Gavranovićem, a Serdarević je pročitao i tekst koji je pripremila teologinja Anna Maria Grünfelder u kojemu je ustvrdila kako ćemo se "spotaknuti već o naslov Mlakićeva romana". Grünfelder je, među ostalim, u tekstu spomenula i dio romana koji donosi upečatljiv razgovor Isusa i Barabe u noći prije osude koji svjedoči da je Baraba bio vrlo uznemiren Isusovim postojanjem, ali nije postao obraćenik. Također, dodala je, "Baraba shvaća da će Isus svima 'zapasti' za oko i njime je fasciniran, ali ga ne smatra Mesijom, a nakon njegove smrti progonit će njegove sljedbenike".

I dok, kako je rekao Serdarević, kod Mlakića gotovo da i nema prepoznatljivih elementa koji bi označili njegov stil pisanja, Gavranović smatra da se može reći kako su kratke i informativne rečenice karakteristične za sva njegova djela kao i "inženjerski pristup kojim gradi svaki od svojih likova i povezuje ih u cjelinu".

Propitivanje vlastitog tradicionalnoga katoličkog odgoja

Na Serdarevićevo pitanje što ga je potaknulo na pisanje ovoga romana, Mlakić je posvjedočio kako je njegov prvi motiv bio da si osobno nešto pokuša objasniti u kontekstu činjenice da, kako je rekao, "ne može pobjeći od svoga tradicionalnoga katoličkog odgoja". Dodao je kako je i poznati književni teoretičar i filozof Terry Eagleton, prije nekoliko godina u jednom intervjuu na HTV-u rekao "kako on, sve i kada bi i htio, ne može pobjeći od svoga tradicionalnog, irskoga katoličkog odgoja".

Mlakić je rekao da je na romanu radio nekoliko godina uz opsežna istraživanja teoloških i historiografskih tekstova, uključujući i isčitavanje apokrifnih evanđelja i ranokršćanskih gnostičkih spisa.

Pri tomu, istaknuo je, posebice ga je zanimao politički kontekst u vrijeme Isusova života koji je, smatra Mlakić, "bio politički Židov", a i vrijeme u kojemu je Isus živio i djelovao za Mlakića je jedno od najzanimljivijih političkih razdoblja u povijesti čovječanstva. S tim u vezi, podsjetio je i na riječi poznatog izraelskog književnika Amosa Oza koji je rekao "da je za kršćane Juda jedini Židov".

Najomraženiji lik iz Biblije

Objasnio je kako je htio "opisati” Isusov život iz vizure tajanstvenoga Barabe, jednoga od najomraženijih likova iz Biblije kojega je Poncije Pilat oslobodio umjesto Isusa i o kojemu ne znamo ništa drugo nego da je bio zelot - pripadnik radikalne grupe židovskih rodoljuba, koji su djelovali u Judeji i Galileji. Mlakić je dodao kako je u romanu "Barabu dodatno 'obrazovao' kako bi, za razliku od apostola koja su bili obični ljudi ribari, dao njegovo viđenje Isusa".

Bosanskohercegovački pisac Josip Mlakić rođen je 1964. u Bugojnu. Gimnaziju je završio u Uskoplju, a u Sarajevu je diplomirao na Strojarskome fakultetu te je po zanimanju strojarski inženjer. Prvi roman pod naslovom "Kad magle stanu" objavio je 2000.

Za drugi roman "Živi i mrtvi", objavljen 2002., nagrađen je VBZ-ovom književnom nagradom koja je tada dodijeljena prvi put, a za isti roman 2003. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski i nagradu Zrinski.

Mlakić na mostarskim daskama

Za roman "Tragom zmijske košuljice" nagrađen je godišnjom stipendijom Ministarstva kulture Republike Hrvatske te nagradama Ivan Goran Kovačić i Kočićevo pero za 2007. Državnu nagradu "Vladimir Nazor" dobio je 2014. za roman "Svježe obojeno".

Po romanu "Živi i mrtvi" snimljen je istoimeni film za kojega je Mlakić napisao scenarij, a nagrađen je s osam Zlatnih arena na 54. Festivalu igranog filma u Puli 2007.

Među ostalim, Mlakić je napisao scenarij za film "Imena višnje" redatelja Branka Schmidta za koji je dobio Zlatnu arenu na 62. Pulskom filmskom festivalu održanom 2015. Prema njegovu romanu i scenariju snimljen je film "Mrtve ribe plivaju na leđima" redatelja Kristijana Milića, a prema istom romanu rađena je istoimena kazališna predstava koja je premijerno izvedena 2016. na Velikoj sceni Narodnoga pozorišta Mostar.