Predstavljena monografija o obrani Usore: "Cilj je bio braniti se i obraniti, to smo i učinili"
"Važno je da ovi naši gosti vide kako se Usora branila, kako je Usora opstala u tim najtežim trenucima. Uspješnost Usore leži u tome da se ona dobro pripremila, ljudi su se grčevito i hrabro borili uz zavjet - ostati do kraja. Braniti i obraniti Usoru, to smo i učinili", kazao je general-pukovnik Anto Jeleč, suurednik i jedan od autora monografije "Usora 1991. – 1995."
Ova monografija u srijedu navečer predstavljena je u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru, a predstavio ju je prof. dr. sc. Ivica Šarac, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.
"Nitko nas drugi ne bi obranio"
Kako je istaknuo Jeleč, monografija donosi pregled ratnih događaja i stradanja na području Usore tijekom Domovinskog rata.
"Najveću zahvalu za ovo nose branitelji, prvenstveno oni koji su dali svoje živote i puk Usore koji je vjerovao svojim braniteljima", naglasio je Jeleč.
Prema podacima iz publikacije, tijekom rata na području Usore poginulo je 110 pripadnika 110. brigade HVO-a Usora te 34 civila.
Ranjeno je i oboljelo 553 vojnika, kao i 76 odraslih civila te 13 djece. Više od polovice stanovništva Usore bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, uglavnom na područje Hrvatske.
Jeleč je naveo kako se život ipak odvijao u Usori i tijekom tih najtežih ratnih godina. Veliki broj ljudi odlučio je ostati u rodnom kraju, uz vjeru u Boga i bolje sutra.
"Mi smo bili blokirani. Usora je bila sastavljena od sela općina Doboj i Tešanj. Međutim, mi smo se odlučili organizirati i obraniti se. Nitko nas drugi ne bi obranio, nego mi sami. Bilo je tu predviđanja da nemamo šanse. Ali, mi smo htjeli, organizirali smo se i obranili", istaknuo je Jeleč.
Glas o Usori
Naveo je kako su tražili način kako bi u svijet poslali glas "da smo tu, da se borimo i da smo žrtva, ali i ponosni jer se uspješno branimo". Upravo iz tog razloga osnovali su radio, a zatim i tisak te na taj način u svijet slali poruku o Usori.
"Usora je obranjena grčevitom borbom, velikim bitkama koje su se vodile. Naši branitelji su smogli toliko snage da su s brda oko Usore rastjerivali neprijatelja kako bih ga odmaknuli od svojih domova i što više zaštitili svoj narod", prepričao je Jeleč.
Podsjetio je kako je Usora prije rata bila siromašna te da u njihova sela nitko nije ulagao. Danas, Usora živi potpuno drukčije.
Njegove riječi potvrdio je i načelnik Općine Usora Zvonimir Anđelić.
"Prije deset godina imali smo 460 zaposlenih, a sad imamo 2.100 zaposlenih, samo to govori o razvoju gospodarstva. Općina je nastala na ledini, na livadama, na naseljima bez ijedne tvornice. Sad imamo tvornice koje su jako prepoznatljive u regiji i koje izvoze u inozemstvo", kazao je Anđelić.
Povratak?
Naveo je kako je ova monografija zapravo prikaz stvaranja moderne Usore. Odnosno, svjedočanstvo teških, vjerovatno i najtežih vremena za općinu Usora i usorski narod.
"Naš fiskalni promet danas je od 30 do 35 milijuna KM, što je iznimno veliko za ovako malu općinu", kazao je Anđelić.
Kao i svaka mala općina u Bosni i Hercegovini i Usora se godinama mučila sa iseljavanjem stanovnika. Kako je istaknuo Anđelić, odlazili su i mladi i stari i cijele obitelji do unazad zadnjih pet - šest godina.
"U protekloj godini i već početkom ove godine imamo ljude koji se počinju vraćati. Iz Njemačke već imamo nekoliko obitelji koje su se vratile i ono što je jako zanimljivo, u protekle dvije godine došle su i tri njemačke obitelji koji su u Usori kupile imanja i kuće", naveo je Anđelić.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
