Predstavljen 'Medaljon' – prvi roman o škriparima

Prozni prvijenac mostarske pjesnikinje Anite Martinac, roman 'Medaljon' predstavljen je u ponedjeljak navečer u Čitluku.

Promotor i urednik knjige Dragan Marijanović, istaknuo je kako je riječ o prvom romanu o škriparima.

Radi se, naveo je Marijanović, o vrlo uspjeloj povijesnoj drami o događajima u zapadnoj Hercegovini odmah nakon Drugog svjetskog rata, kada su se mnogi pripadnici hrvatskih postrojba iz straha da ne budu ubijeni, odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja.

Radi se o tri usporedne priče i trojici aktera kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić sa Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone OZNE i UDBE, a ubijen je u mostarskom Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, dakle sedmu godinu nakon svršetka rata!

''Radi se o romansiranoj povijesnoj drami o hercegovačkim škriparima, gubitničkim vojnicima hrvatskih postrojba koji se nakon svršetka Drugog svjetskog rata nisu htjeli predati novouspostavljenim vlastima, jer veliki dio onih koji su to učinili, bivali su ubijani i vješani pokraj najprometnijih ulica, a da ih ni8tko danima nije smio skinuti i pokopati, a kažnjavalo se i one koji su plakali za njima, pa makar se radilo i o njihovim roditeljima, suprugama ili djeci. Valja napomenuti da se sve odvijalo nakon proglašene amnestije, koja je vrijedila drugdje, ali ovdje nije. Anita Martinac godinama je sakupljala iskaze posljednjih preostalih svjedoka ovoga vremena te članove obitelji aktera ovoga postratnog fenomena koji je okončan tek 1952. godinje, strijeljanjem Ante Marića sa Goranaca, posljednjeg škripara Hercegovine, dakle, sedmu godinu nakon što je rat završen'', naveo je Marijanović.

Istaknuo je kako je autorica mnoge svjedoke i preostale članove obitelji ubijenih škripara uzaludno uvjeravala da slobodno mogu govoriti o svemu, da neće trpjeti nikakve represije, ali često je bilo uzalud.

Zanimljivo je, navodi dalje Marijanović, da se među škriparima pojavljuju i dvije hercegovačke djevojke, koje su im se iz ljubavi pridružile, od kojih je jedna prethodno razvrgnula zaruke i upustila se u ovu krvavu igru po kamenim pustinjama.

''Sudjelovale su i u nekim akcijama, što roman čini potencijalno sjajnim filmskim scenarijem, jer našoj su javnosti takve situacije iskustveno potpuno nepoznate'', napisao je Marijanović o romanu ističući kako je radnja vrlo napeta.

O knjizi i njezinom značenju za razumijevanje tog mučnog vremena govorio je i predsjednik Društva književnika Herceg Bosne Ivan Sivrić, napominjući važnost novoga romana u popriličnoj literarnoj pustinji u kojoj se ova tematika već desetljećima nalazi, premda je javnost jako zainteresirana za nju.

Autorica je istaknula da je dovršetak ove knjige i ostvarenje njezinog velikog sna da izvadi nešto iz te tragične prošlosti i ostavi na znanje mladim naraštajima.

Uime domaćina i nakladnika knjige Matice hrvatske u Čitluku, publiku, autoricu, predstavljače i goste pozdravio je predsjednik ogranka Andrija Stojić.
Predstavljanje romana Medaljon predviđeno je i za Mostar 9. travnja te u Širokom Brijegu dan poslije.