Naši horizonti još dugo će biti obilježeni ratom

"Književni postupak svakog mojeg romana određuje tema, ali i nastojanje da napravim određeni stilski ili pomak u formi u odnosu na moje ranije romane", rekao za Hinu nagrađivani bosanskohercegovački pisac Josip Mlakić, koji se u svoja dva najnovija romana, "Svježe obojeno" i "Božji gnjev", ponovno bavi tematikom rata u Bosni.

U ova dva romana, koji su upravo objavljeni u izdanju nakladnika Frakture, ratnoj tematici pristupa iz dva sasvim različita rakursa, razvijajući dvije kompleksne i potresne priče u kojima se stradanje i besmislenost ratovanja isprepliću s intimnim tragedijama i pobjedama pojedinaca.

"Tu se radi o dva prilično različita romana, i po formi i po književnom postupku, a rat je jedina poveznica između njih", rekao je Mlakić.

"Svježe obojeno" gotovo je intimna priča o bijegu jedne majke sa šestogodišnjim djetetom pješice iz jednoga malog mjesta u Bosni za vrijeme ratnih razaranja. Mlakić, prenosi Hina, opisuje njihov tegoban i opasan put bez suvišnih detalja, služeći se jednostavnim jezikom i sažetim rečenicama te kratkim, gotovo rafalnim dijalozima.

Roman "Božji gnjev" kombinacija je ratne drame i kriminalističke priče ispričana introspektivnijim literarnim jezikom. Roman je objavljen u biblioteci kriminalističkih romana Balkan noir koju su zajednički pokrenuli dnevni list 24sata i nekoliko hrvatskih izdavača.

"Zapravo se radi o svojevrsnom hibridu: ratnom kriminalističkom romanu", pojasnio je Mlakić i dodao kako su knjige slučajno objavljene gotovo istodobno.

"Od ideje do realizacije nekada prođe jako puno vremena. Često u laptopu imam po nekoliko rukopisa na kojima radim istovremeno. Roman 'Svježe obojeno' je, primjerice, nastao par godina prije 'Božjeg gnjeva'", kazao je.

U oba romana dolazi do izražaja autorovo zanimanje za osobne drame pojedinaca u ekstremnim ratnim okolnostima recentne povijesti Bosne i Hercegovine.

"Naši tematski horizonti još dugo će biti obilježeni ratom, kako samim ratom, tako i posljedicama. Proces tranzicije, odnosno dvostruke tranzicije naša je posebnost: prelazak iz rata u poraće, te prelazak u divlji neoliberalizam", istaknuo je Mlakić.

"Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović objavili su zajedničku knjigu pod naslovom 'Povijest nezavršenog rata'. Ta knjiga govori o sadašnjem trenutku Bosne i Hercegovine i njezin je naslov otprilike jedan od odgovora na moju opsesivnu vezanost za ratne teme", pojasnio je.

Mlakić je rodom iz Uskoplja, a u ratu u BiH sudjelovao je od početka do kraja. No, ističe kako u njegovim djelima nema stvarnih likova niti događaja.

"To sam uvijek izbjegavao. Ipak, teško je pobjeći od vlastite biografije: naravno, svi ti fiktivni događaji i likovi obilježeni su autobiografskim, odnosno prelomljeni su kroz autobiografsku optiku", dodao je.

Kroz svoje romane Mlakić pokušava dati uvid u jedno kaotično vrijeme no on se suzdržava od komentiranja politike i uzroka ratovanja.

"U prvom planu su mi uvijek likovi i priča. Međutim, teško mi je navesti motive koji su mi najvažniji. Oni se iz knjige u knjigu mijenjaju", napomenuo je autor.

U romanima "Svježe obojeno" i "Božji gnjev" ispričao je dvije zaokružene priče s razvijenim, kompleksnim likovima koji imaju jasno definiranu osobnu i nacionalnu povijest i sadašnjost, jasne i snažne motive i duboke, ljudske emocije. Njihove su osobne tragedije istodobno i pobjede – pobjede snage volje pojedinca nad kaosom ratovanja, a iskušenja kroz koja prolaze neka su vrsta čištilišta od svega onoga što je ostavljeno iza, tlo iz kojega izniču klice nastanka njihovih novih identiteta u prirodu kojih, međutim, još ni sami nisu potpuno sigurni.

Izrazito plodan autor, Mlakić živi u Gornjem Vakufu-Uskoplju, gdje radi kao inženjer strojarstva u tvornici čeličnih konstrukcija i tehnološke opreme. Trenutno radi na romanu radnog naslova "Skica u ledu" koji je počeo pisati prije više od deset godina a koji obuhvaća razdoblje od nekoliko desetljeća, uključujući i ratni period.

"Radi se o jednom opsežnom romanu koji je komponiran iz tri zasebna romana koji su žanrovski različiti. Na neki način, to je između ostalog i roman o matematici, entropiji i bijegu u virtualni svijet, odnosno kreiranju istog. Kao moto jednog od tih zasebnih romana poslužila mi je šira definicija Drugog zakona termodinamike izražena preko entropije", pojasnio je pisac.