Mostarska gimnazija je bila jedan od centara mladobosanskog pokreta

U Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u utorak navečer je organizirana promocija knjiga 'Sarajevo 1914.' Vladimira Dedijera i 'Sarajevski atentat' Vojislava Bogićevića. Također je predstavljena i izložba 'Odjeci: Evropska štampa o Sarajevskom atentatu i Julskoj krizi', te je upriličena i projekcija dokumentarnog filma i javna debata 'Sarajevo 1914'.

Ovi događaji su organizirani u sklopu projekta Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske (NUB RS) u partnerstvu s Agencijom za suradnju, edukaciju i razvoj (ACED) "Izučavanjem istorije do pomirenja" predstavljen je večeras u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

''Ova promocija u Mostaru iz mog skromnog kuta ima posebno značenje. Mostarska gimnazija je praktično uz tuzlansku, banjalučku i sarajevsku bila jedan od centara mladobosanskog pokreta početkom 20 stoljeća. Kada pogledamo popis mladobosanaca koji su prošli kroz ovu gimnaziju, onda nailazimo na vrlo zanimljiva imena svima dobro poznata. Zaista je bila jedan centar u kojem su početkom 20 stoljeća organizirana i nastajala jedna od prvih tajnih đačkih revolucionarnih udruženja u BiH'', rekao je na predstavljanju Borivoje Milošević, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Pričajući o događajima u mostarskoj gimnaziji za vrijeme aneksijske krize, ispričao je kako je jedan od profesora održao patriotski govor povodom završetka aneksije i pozvao učenike da klicanjem pozdrave, što su uradila dva učenika, djeca austrougarskih službenika koji su radili ovdje u mostarskom okrugu. Ostatak razreda, ispričao je Milošević, nije ni ustao.

''Austrougarske vlasti 1914. su zatvorile mostarsku i tuzlansku gimnaziju na godinu dana, s obrazloženjem 'bolje da nemamo nikakvih škola, nego onakvih iz kojih će izlaziti dušmani javnog reda i mira', kako su nazivali bh. srednjoškolce. Također zanimljivo je i suđenje Gavrilu Principu i drugovima trajalo je samo desetak dana što je neobično kratko, presude su im bile donesene mnogo prije početka suđenja. Vlasti su pod svaku cijenu pokušavale pronaći bilo kakav dokaz koji bi službeni Beograd i Srbiju povezao s atentatom u Sarajevu i upravo iz tog razloga nikada nisu objavljeni stenografi sa suđenja'', rekao je Milošević.

Po riječima govornika, The New York Times je 1984. godine knjigu Vladimira Dedijera "Sarajevo 1914" označio kao najvažniju publikaciju koja detaljno opisuje razloge nastanka Prvog svjetskog rata. A Željko Vujadinović je dodao kako je ova knjiga i danas zadržala svoju punu vrijednost.

Menadžerica projekta Ljilja Petrović Zečić, rekla je kako je Mostar deseti od 13 gradova u kojima je održana ova promocija, a publikacije iz ovog projekta bile su predstavljene i na sajmovima knjiga u zemljama regije.

Pričajući o projektu Slobodan Šoja je istaknuo kako projekt u svojoj srži nosi ono što je plemenito, a to je mogućnost da kao znanstvenici, objektivno i nepristrano izvuku zajedničku povijest.

Inače, o projektu, publikacijama i dokumentarnom filmu govorili su Borivoje Milošević, Željko Vujadinović, Slobodan Šoja, Predrag Lozo i menadžerica projekta Ljilja Petrović Zečić uz moderatora programa Slobodana Nagradića.