U sklopu dvodnevne manifestacije "Dan Arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini", koja se održava u okviru obilježavanja Dana znanosti u Federaciji BiH, u Centru za kulturu Mostar danas je predstavljena monografija "Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije 1954.–2024.".
Riječ je o publikaciji koja na jednom mjestu objedinjuje sedam desetljeća rada te donosi pregled nasljeđa, razvoja i misije ove ustanove.
Direktor Arhiva HNŽ-a Amir Kadribegović kazao je kako je riječ o povijesnom trenutku za instituciju koja djeluje već 71 godinu.
"Monografija pripada svakom od 82 zaposlenika koji su kroz više od sedam desetljeća radili u Arhivu. Ona je rezultat njihovog rada, predanosti i profesionalizma u prikupljanju, obradi i očuvanju arhivske građe te istraživanju i promociji hercegovačke baštine. Izuzetno sam ponosan što sam dio ekipe koja je pripremila prvo izdanje monografije Arhiva", rekao je Kadribegović.
Naglasio je kako monografija predstavlja "prvu osobnu kartu" Arhiva HNŽ-a te kako je nastala kao rezultat višegodišnjeg sustavnog rada i bogate aktivnosti ove ustanove.
"U posljednje tri godine Arhiv je organizirao 19 događaja u šest gradova u BiH – Stocu, Mostaru, Jablanici, Konjicu, Trebinju i Sarajevu. Prije dva mjeseca napravili smo dodatni iskorak održavši prvi događaj izvan granica BiH, u Novom Pazaru", naveo je.
Govoreći o planovima za sljedeće razdoblje, Kadribegović je istaknuo kako će promocija monografije biti nastavljena u različitim sredinama HNŽ-a i BiH.
"Za iduću godinu već planiramo dvije nove arhivske izložbe, a u preliminarnim smo razgovorima za postavljanje izložbi u Zenici, Tuzli te najvjerojatnije i u Crnoj Gori, u Cetinju", najavio je direktor Arhiva.
Predstavljanje monografije ocijenjeno je važnim kulturnim događajem kojim se obilježava dugogodišnji rad Arhiva i doprinos očuvanju dokumentarne i kulturne baštine Hercegovine.
