Miro Gavran: Samo obrazovani ljudi s vizijom mogu mijenjati društvo

Mnogobrojna hercegovačka publika ovih je dana nazočila predstavljanju romana „Nekoliko ptica i jedno nebo“ hrvatskog književnika i dramatičara Mire Gavrana. Njegov novi roman, nadahnut događajima iz vremena velike gladi u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, dočekan je, kako su najavili organizatori predstavljanja u Mostaru, Međugorju i Širokom Brijegu, kao prilika da se Hercegovina probudi i prisjeti fra Didaka Buntića te svih vrjednota i snaga koje je živio i u sebi nosio ovaj spasitelj na tisuće hercegovačke djece.

Upravo je hercegovački Schindler, koji u sebi ima nešto kao Mojsije iz biblijskih vremena, glavni lik novog ostvarenja najprevođenijeg suvremenog hrvatskog pisca. Miro Gavran je, kako nam je otkrio u razgovoru za Bljesak.info, fra Didaka Buntića doživio kao čovjeka od akcije.

''Bio je osoba koja je sva svoja znanja želio staviti u službu svoga naroda koji je neizmjerno volio i želio mu donijeti boljitak. Akcije opismenjavanja koje je provodio početkom dvadesetog stoljeća te akcije spašavanja gladne djece svjedoče o tome kako su mu obrazovanje i humanost bili na prvom mjestu'', rekao je Miro Gavran.

Hercegovci su prepoznali da je ovo „njihov“ roman

Njegov roman „Nekoliko ptica i jedno nebo“ praktički dolazi u osvit 100. obljetnice ovog humanog događaja kojim je fra Didak spasio na tisuće izgladnjele hercegovačke djece odvevši ih iz škrte hercegovačke ljutine u plodnu slavonsku ravnicu, čime je zauvijek povezao Hercegovinu i Slavoniju.

To povezivanje Hercegovine i Slavonije Gavranu je i osobno bilo važno, jer je rođen u Slavoniji, a i po majci i po ocu korijeni su mi hercegovački. Smatra kako je hrvatski narod Hercegovine svjestan veličine djela ovog plemenitog hercegovačkog franjevca.

„Rekao bih iz dana u dan sve više, čemu su pridonijeli i ljudi poput fra Marinka Šakote, fra Ante Marića, Dragana Komadine i mnogih drugih koji su svojim pisanjem i istraživanjem pridonijeli da se fra Didak ne zaboravi. Naravno, tu su i „Didakovi dani“, godišnja manifestacija koja nas podsjeća na njega. Velika proslava 100. obljetnice koja se sprema za 22.veljače sljedeće godine i u HNK Zagreb, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, potvrda je toga“, rekao je Gavran u razgovoru za Bljesak.info.

U to se, kako kaže, mogao uvjeriti u svakom mjestu u koje je došao promovirati svoj novi roman. Koliko je veliku pozornost u Hercegovini izazvao njegov roman „Nekoliko ptica i jedno nebo“, svjedoči podatak da je svih 300 primjeraka romana koji su iz Zagreba poslani za Hercegovinu doslovce razgrabljeno, tako da svi zainteresirani nisu mogli doći do svoga primjerka.

''Malo sam i ja bio iznenađen, iako otprije znam da Hercegovci vole književnost. A iznenađeni su bili i organizatori tih mojih trodnevnih promocija u Mostaru, Međugorju i Širokom Brijegu, kao i moj izdavač MOZAIK KNJIGA iz Zagreba. Piscu je najveće zadovoljstvo znati i vidjeti da ono što je napisao dopire do čitatelja i da ih se njegov tekst tiče poput osobnog života, osobne sudbine. Hercegovci su očito prepoznali da je ovaj roman „njihov“ roman“, poručuje Gavran, čija su djela prevedena na 38 jezika te tiskana u preko 200 izdanja u zemlji i inozemstvu.

Ljudi poput fra Didaka nedostaju čitavoj Europi

Gavran je tijekom boravka u Hercegovini i u razgovoru s ljudima imao priliku čuti koliko su nezadovoljni društveno-političkim prilikama u kojima žive. Mogao se uvjeriti kako današnjici nedostaju ljudi poput fra Didaka, beskompromisni borci za prava svoga naroda i prava najugroženijih, koji su često na marginama, daleko od onih koji vladaju.

''Usuđujem se ustvrditi kako ljudi poput fra Didaka nedostaju čitavoj Europi. Samo obrazovani ljudi s vizijom, koji svoje znanje znaju primijeniti u praksi mogu donijeti boljitak svome narodu i društvu. Iskreno se nadam kako će se i u ovom podneblju politička situacija u godinama koje su pred nama popraviti, te da će čim prije Bosna i Hercegovina ući u Europsku uniju, pa da će se svi moći okrenuti gospodarstvu, kulturi i životu bez političkih napetosti'', rekao je Gavran.

Ovaj nagrađivani hrvatski autor je jedini živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. djeluje u Slovačkoj u Trnavi, od 2013. u Poljskoj u Krakovu, a od 2016. u Češkoj u Pragu, pod nazivom GavranFest.

''To je velika čast za mene, koju su mi iskazali prvo Slovaci koji su u povijsnom gradu Trnava organizirali čak četiri GavranFesta, potom Poljaci koji su GavranFest organizirali 2013. u Krakovu, te sada i Česi koji su festival organizirali ovog proljeća, a već pripremaju iduće izdanje za iduću godinu. Kazališnom piscu je najvažnije da mu se drame i komedije igraju i da na sceni može vidjeti kako njegovi tekstovi žive. Prošle godine sam imao 23 inozemne premijere od indijskog Mumbaia do Los Angelesa. Sretan sam zbog toga jer je to mali doprinos i vidljivosti hrvatske kulture u svijetu'', poručuje Gavran te dodaje kako je najponosniji kada njegovo djelo u nekome probudi sklonost čitanju.

Bolje da pisci nemaju vlast u svojim rukama

''Drago mi je što imam puno čitatelja i gledatelja. No, najponosniji sam kada saznam za neko dijete ili čovjeka koji nije bio sklon čitanju, a nakon susreta s nekom mojom knjigom se to promijenilo“, dodaje.

Naša svakodnevnica i ljudi koji ga okružuju za Gavrana su tako inspirativni. Kako kaže sve to kako si ljudi znaju zapetljati život, i muškarci i žene, a što ima pred očima, neprestano ga poziva na pripovijedanje o bogatstvu ovoga svijeta. Još kada se javi nadahnuće, onda mu sve ide s lakoćom.

No, priznaje, puno bi mu više nadahnuća trebalo kada bi jedan dan imao vlast u svojim rukama i mogućnost promjene u društvu i svome narodu. Iako mu se pitanje učinilo teškim, ponudio je svoje viđenje promjene u društvu.

„Iskustvo pokazuje kako je bolje da pisci nemaju vlast u svojim rukama. Kada bismo iz ljudske naravi uspjeli izuzeti onaj gen koji nas tjera da nastojimo dominirati nad drugim ljudima, a malo pojačali gen koji djeluje na ljubav i humanost, nestali bi ratovi i sukobi svake vrste i ovaj svijet bi postao predivnim mjestom za život“, riječi su kojima je Miro Gavran zaključio razgovor za Bljesak.info.