'Libanon na Neretvi' – Markovina predstavlja novo izdanje

'Libanon na Neretvi', knjiga Dragana Markovine, koja govori o kulturi sjećanja i zaborava, bit će predstavljena 22. svibnja u 19:30 Klubu knjige Ivo Andrić u Mostaru.

O knjizi će, uz autora, govoriti Ronald Panza i Nino Šarac.

Prof.dr. Nerzuk Ćurak kaže kako je ova knjiga ''zanimljiva iz nekoliko razloga i to ponajprije jer se autor u njoj ogolio, preispitujući sebe i svoje stavove, obračunavajući se sa sva tri nacionalizma na odmjeren način, ali vodeći računa o istini''.

Pročitajte još

Dragan Markovina za Bljesak: Mostar bilježi propast i nazadovanje

''Uzimajući u obzir snažne simbole Mostara kao što je radnički pokret, Velež, Neretva i Stari most kroz ovu knjigu odličnog naziva ponudio je alternativu upravo etnonacionalističkim historijama koje su pune mitologije, laži i konstrukcija'', napisao je Ćurak.

U predgovoru knjige Markovina kaže kako je u četiri godine, od prvog izdanja ove knjige, ''Mostar počeo nalikovati na neki normalan grad. Istina je da je to daleko od prave normalnosti, ali je istovremeno i daleko od onoga što je bilo''.

''No, u svemu tome, postoje neke granice preko kojih je nemoguće preći, a tiču se posljedica rata i političkih odnosa u gradu. Pogledamo li postotke dobivenih glasova, vidjet ćemo da je i dalje jednak postotak ljudi glasao za vlastite nacionalne stranke, njih preko 80%, dok je zbroj glasova za građanske stranke, SDP, Našu stranku i listu ekoloških aktivista dosegao nekih 18%. Što znači da se u političkom smislu ništa nije promijenilo, uz lijepu spoznaju da se u grad vratio dovoljan postotak Srba, da su uspjeli samo na vlastitoj listi nacionalne stranke dobiti jednog vijećnika. Ovo jeste površinski dojam, budući da je ono što se promijenilo sam život, koji se još i dobro drži, unatoč izazovima na državnoj razini i novoj i sve opasnijoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, koja se svaki put nužno reflektira na odnose u Mostaru. Drugim riječima, od dolaska izraelskog poduzetnika, preko potpuno bespotrebnih prosvjeda Islamske zajednice protiv izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na Bulevaru, uvijek se pokaže da je jako malo potrebno da se Mostar uvuče u novi krug podjele grada i potpunog nepovjerenja.

I baš zato što je tome tako, jako mi je žao da onaj prijedlog iz prvog izdanja knjige, o kojem sam pisao nakon uvida u to kako svaka od četiri zajednice u gradu: hrvatska, bošnjačka, srpska i nazovimo je jugoslavenska vidi vlastitu prošlost i traumatična mjesta Mostara, o potrebi izgradnje Muzeja Grada Mostara, nije uopće registriran, a kamoli da je zaživio.

Naime, jednako kao što sam bio uvjeren tada, uvjeren sam i danas, da je upravo na onom preostalom slobodnom prostoru, iza nove zgrade HNK-a, na kojem Islamska zajednica traži izgradnju vlastitog centra, idealno mjesto za izgradnju muzeja grada, koji bi imao četiri posve neovisne stalne postavke, s potpunom autonomijom kustoskih politika predstavnika ove četiri malo prije nabrojane zajednice. Tako bismo prvo uopće dobili muzej grada koji nismo nikad imali, a potom bismo upravo mjesto podjela i nekadašnju ratnu liniju razgraničenja, koja umnogome i dalje, što u glavama, što u upravljačkoj praksi, funkcionira, doista pretvorili u mjesto susreta i iskrenog razgovora o traumatičnom nasljeđu između zajednica u samom gradu'', piše u predgovoru Markovina.