"Danas nije ključno samo koliko netko čita, nego koliko razumije svijet oko sebe. Umjetna inteligencija je alat, ona nas ne može zamijeniti. Naš identitet ostaje u znanju i kritičkom razmišljanju", naglasila je Barbara Kovačić na svečanom otvaranju 4. međunarodne znanstvene konferencije "Biblioteke za bolje sutra", u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.
Ovaj trodnevni skup okupio je stotinu sudionika iz 71 knjižnice iz šest zemalja regije, koji su tijekom konferencije raspravljali o ulozi knjižnica u suvremenom društvu, digitalizaciji i izazovima koje donosi umjetna inteligencija.
Otvaranje konferencije održano je u amfiteatru Fakulteta humanističkih znanosti Univerziteta "Džemal Bijedić", dok je svečana ceremonija upriličena istoga dana u Narodnom kazalištu Mostar. Tijekom tri dana trajanja konferencije planirano je ukupno 28 stručnih tema i 40 izlaganja podijeljenih u četiri tematske sesije, od tradicionalnih pitanja knjižničarstva do suvremenih trendova digitalne transformacije.
Predstavnici iz cijele regije istaknuli su važnost suradnje i razmjene znanja u struci.
"Putovale smo dugo i dosta kasno stigle, ali ova konferencija to zaslužuje. Već drugi put sudjelujemo s predavanjem, a kolegica Barbara Kavčić, predsjednica naše sekcije za specijalne knjižnice, imat će izlaganje. Za nas je izuzetno važna suradnja na regionalnoj razini", kazala je Violeta Botaco.
Predsjednica sekcije specijalnih knjižnica iz Ljubljane, Barbara Kavčić, istaknula je važnost razumijevanja i znanja u vremenu umjetne inteligencije.
Sudionica iz Sjeverne Makedonije, Elena Stankovska, jedina predstavnica svoje zemlje, pohvalila je organizaciju i aktualnost tema.
"Digitalizacija je danas vrlo važna, ali naše biblioteke još nisu potpuno spremne. Nedostaje nam oprema, alati i edukacija, no radimo na tome. Ovakvi skupovi pomažu da se bolje povežemo i razmijenimo iskustva", kazala je.
Predstavnica Društva bibliotekara Federacije BiH, Nina Bunjevac Salkić, naglasila je važnost medijske i informacijske pismenosti.
"Bibliotekari se ne bave samo knjigama, već i cijelim informacijskim sustavom. Naša je dužnost pomoći korisnicima da se snađu u moru dezinformacija. Nažalost, mnogi naši bibliotekari prepušteni su sami sebi jer nema sustavnog stručnog usavršavanja", kazala je, dodajući da su mnoge knjižnice već počele s digitalizacijom fondova, iako je oprema i dalje preskupa.
Organizatori su izrazili zadovoljstvo velikim odazivom i interesom sudionika.
"Ove godine imamo 28 stručnih tema i oko 40 izlaganja. Sudjeluje stotinu knjižničara iz sedamdeset i jedne knjižnice iz šest država regije. Svake godine interes raste, što nam pokazuje da radimo dobar posao i da je ova konferencija postala važna točka okupljanja stručnjaka", poručili su iz Narodne biblioteke Mostar.
Radni dio konferencije završava u petak, a treći dan, subota 25. listopada, rezerviran je za stručni posjet Jablanici i Konjicu, gdje će sudionici obići kulturne i knjižnične ustanove.
