Knjiga o jednoj od najvećih tajni Mount Everesta

 "Izgubljeni istraživač - Pronalazak Malloryja na Mount Everestu", knjiga o legendarnim prvim osvajačima tog vrha svijeta i jednoj od najvećih istraživačkih misterija, predstavljena je u zagrebačkom knjižarsko-galerijskom centru "Fadil Hadžić" izdavačke kuće VBZ.

U knjizi penjača Conrada Ankera i povjesničara Davida Robertsa isprepliću se dvije priče, jedna iz 1924. kada je George Mallory pokušao doseći vrh Mount Everesta nestavši s Andrewom Sandyjem Irvineom, a druga je o Ankerovom pronalasku Malloryjeva tijela sedamdeset pet godina kasnije.

I nakon tog otkrića ne zna se je li se uopće popeo do samoga vrha i je li zapravo on taj kojemu je to prvome uspjelo, gotovo trideset godina prije Edmunda Hillaryja i Tenzinga Norgaya. Uz njegovo tijelo bili su predmeti koji ukazuju na takvu mogućnost, no još nije pronađen Kodakov fotoaparat kao ključni dokaz, a koji je vjerojatno bio kod Irvinea čije tijelo nikada nije otkriveno.

Uvijek smo htjeli odgonetnuti tu tajnu, no vrjednije je divljenja što su oni Mount Everest osvajali s primitivnom opremom, u vrijeme kada još nisu znali niti može li čovjek preživjeti na tim visinama, rekao je Stipe Božić, recenzent knjige, putopisac i najuspješniji hrvatski alpinist.

Božić smatra da nije toliko važno je li Mallory osvojio sam vrh jer, istaknuo je, to jest izazov, ali smisao je u samom putu na kojemu se upoznaje sebe i druge. Do danas se na Krov svijeta popelo oko pet tisuća ljudi, razvio se turistički planinarski biznis, no još su ostale stijene i vrhovi koji nisu toliko osvajani, rekao je Božić, koji je dva puta bio na Mount Everestu, no s obzirom da je osvojio sve svjetske vrhove koje je htio, više ne planira veće avanture.

Za bit alpinizma možda je i bolje da misterij ostane, jer je važniji duh prvih osvajača i ono što su postigli, rekao je alpinist Željko Žarak, dodavši da su upravo oni ucrtali put do vrha koji se i danas koristi kao najlogičniji. Trećom pričom u knjizi Žarak smatra prikaz osebujnog Malloryjeva života koji je, napomenuo je, bio graciozan i vrlo učinkovit u penjanju, u jednom trenutku impulsivan i euforičan, a u drugom malodušan.

Drago Glamuzina, glavni urednik VBZ-a, rekao je da "Izgubljeni istraživač" nije knjiga namijenjena samo onima koje zanima alpinizam, jer govori o onome što nas potiče da nešto napravimo, a i napisana je dramatično poput nekog uzbudljivog romana.

O još uvijek aktualnoj temi knjige, koju je prevela Iva Karabaić Kraljević, već je snimljen dokumentarac, a radi se i visokobudžetni igrani film. Za jesen VBZ najavljuje još jedno djelo istog žanra - Božićevu knjigu o njegovu usponu na K2, drugu najvišu planinu na svijetu koju mnogi alpinisti smatraju najtežom.