Institut u Grazu preuzeo ostavštinu Dževada Karahasana

Institut Franz Nabl za književna istraživanja sveučilišta u Grazu preuzeo je književnu ostavštinu Dževada Karahasana, bosanskohercegovačkog pisca koji je posljednja desetljeća života bio snažno povezan s ovim austrijskim gradom u kojem je preminuo 19. svibnja 2023. godine.

Informaciju o preuzimanju ostavštine objavio je u ponedjeljak austrijski književni kritičar Klaus Kastberger na Facebooku.

Među materijalima koji su sada dio zbirke Instituta nalaze se Karahasanove rukom pisane bilješke, otkucani tekst rane verzije romana "Istočni diwan", kao i zbirka njegovih publikacija, piše Oslobođenje.

Obiman opus

Kastberger je podsjetio da je Karahasan bio pisac europskog ugleda. Rođen je 25. siječnja 1953. godine, a književnost je u Sarajevu počeo predavati 1986. godine. Od 1993. radio je kao gostujući predavač na brojnim europskim sveučilištima.

U Graz je 1997. stigao kao rezidencijalni pisac. Polovinu godine živio je u ovom austrijskom gradu, gdje je postao sastavni dio tamošnje književne scene, dok je ostatak vremena provodio u Sarajevu.

Uz veliki broj znanstvenih publikacija, iza Karahasana je ostao obiman i raznovrstan književni opus. Pisao je drame koje su često izvođene, ali i brojne eseje, od kojih je većinu napisao na njemačkom jeziku.

Kastberger je među posebno značajnim djelima izdvojio "Dnevnik preseljenja" iz 1993. godine, zbirku "Poetika granice", objavljenu u Grazu 2003. godine, te "Sjene gradova" iz 2010. godine.

Balkan koji ne poriče mržnju

U Karahasanovim kratkim pričama, prikupljenim u knjigama poput "Izvještaja iz mračnog svijeta" iz 2007. godine, prema Kastbergerovim riječima, prikazan je Balkan koji ne poriče mržnju koja je izbila, ali istovremeno iznova istražuje mogućnosti pomirenja i mirnog suživota.

Austrijski književni kritičar posebno je ukazao i na Karahasanovu sklonost širokim epskim narativima koji omogućavaju dijalog između autora i čitatelja, što smatra jednom od karakterističnih osobina njegovih najvažnijih romana.

Knjiga "Sara i Serafina" iz 2000. godine, kao i djelo "Utjeha noćnog neba" iz 2016. godine, koje ima oko 700 stranica i objavio ga je Suhrkamp, dobili su brojne pohvale njemačkih književnih kritičara.

Karahasan se u svojoj posljednjoj knjizi "Vježbanje suspenzije", koju je Suhrkamp objavio 2023. godine, ponovo vratio opsadi Sarajeva, obrađujući je na novi književni način.

Kastberger je naveo da je Karahasanu bilo potrebno gotovo točno 30 godina da stigne do završnog vrhunca svog pisanja. Ocijenio je da je, oslanjajući se na kolektivna historijska iskustva, stvorio djelo svjetske književnosti.

Za Karahasana je kazao i da je "autor od kojeg se još mnogo toga može naučiti", prenosi Oslobođenje.